Connect with us

Hronika

Ukinuto rješenje o puštanju Vesne Medenice na slobodu

Odlučujući o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, vijeće Apelacionog suda je utvrdilo da je pobijano rješenje zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka.

Apelacioni sud prihvatio je žalbu tužilaštva i ukinuo rješenje o puštanju Vesne Medenice na slobodu.

“Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 20.11.2022.godine, donio rješenje Kvsž. br. 256/2022, kojim je uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i povodom te žalbe i po službenoj dužnosti ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici Kvs. br. 532/22 od 11.11.2022.godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.

Rješenjem Višeg suda u Podgorici Kvs. br. 532/22 od 11.11.2022. godine odbijen je, kako ističu, predlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora i ukinut je pritvor okrivljenoj Vesni Medenici.

Kako dalje navode, odlučujući o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, vijeće Apelacionog suda je utvrdilo da je pobijano rješenje zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, jer prvostepeni sud nije ispoštovao naloge iz prethodnog ukidnog rješenja Apelacionog suda Kvsž.br. 240/22 od 10.11.2022.godine, a bio je dužan da raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u ukidnom rješenju.

“Prethodno je Apelacioni sud Crne Gore rješenjem Kvsž.br. 240/2022 od 10.11.2022.godine, ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici Kvs.br.482/22 od 17.10.2022. godine, u dijelu u kojem produžen pritvor okrivljenoj Vesni Medenici po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 1 ZKP-a, cijeneći da nisu dati relevantni i dovoljni razlozi za produženje pritvora ovoj okrivljenoj, budući da je prvostepeni sud razloge za produženje pritvora isključivo zasnovao na dvije okolnosti koje je navelo Specijalno državno tužilaštvo u predlogu za produženje pritvora nakon podizanja optužnice, odnosno činjenici da je okrivljena Medenica na svom telefonu u „Google“ pretrazi nekoliko dana prije lišenja slobode pretraživala biografiju advokata iz Beograda i da je kupila kartu u jednom pravcu”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.

Ističu da navedene okolnosti, po nalaženju Apelacionog suda, same po sebi, bez drugih razloga, nisu dovoljne da bi ukazivale na konkretnu opasnost od bjekstva okrivljene za slučaj da se nađe na slobodi.

“Ovakav zaključak Apelacioni sud je izveo na osnovu stanja u spisima predmeta, navoda žalbi, te i Odluke Ustavnog suda Crne Gore U-III br. 655/22 od 12.10.2022.godine, koja je donijeta po ustavnoj žalbi branilaca okrivljene podnijetoj protiv rješenja Vrhovnog suda Crne Gore Kr-S.br. 12/22 od 15.07.2022.godine u kojoj je Ustavni sud doslovno naveo: “Naime, sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, koja ga ne može ostaviti ravnodušnim u odnosu na dostupnost tužilaštvu i sudu, kao i to da je nekoliko dana prije lišenja slobode pretraživala biografiju svog punomoćnika-advokata, kojeg je kasnije angažovala da je zastupa u predmetnom krivičnom postupku i kupljena karta za Beograd u jednom pravcu, ne mogu biti same po sebi razlog za produženje pritvora. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da je u trenutku kada je u „Google“ pretrazi podnositeljka pretraživala biografiju advokata Zdenka Tomanovića, bila „slobodan građanin“, odnosno zvanično protiv nje nije bio pokrenut niti jedan krivični postupak, a koje okolnosti se odnose i na samu kupovinu karte u jednom pravcu. Ovdje treba istaći i činjenicu da Specijalno tužilaštvo, prilikom podnošenja predloga za određivanje pritvora (kao i kasnije, prilikom prvog produženja pritvora) nije predlagalo pritvorski osnov iz čl. 175 st. 1 tač.1 ZKP-a, iako su sve ove okolnosti postojale i u tom periodu, već naprotiv, za to se odlučilo prvi put nakon tri mjeseca od početka istrage, prilikom produženja pritvora Vrhovnom sudu”, navode iz Apelacionog suda.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Hronika

Za sedam dana četiri napada na novinare: Obezbijeđena pravna i psihološka pomoć

U proteklih sedam dana zabilježena su četiri napada na novinare i to televizije i portala. Kako bi takvi slučajevi bili što efikasnije procesuirani, a žrtve dobile pravnu i psihološku pomoć, formirana je međuresorska radna grupa koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara.

Napadi i prijetnje putem društvenih mreža, pa i neposredno, sve češće je ono s čime se susreću novinari i medijski profesionalci. Samo prošle godine zabilježeno ih je 30. Kako bi se novinarima obezbijedio sigurniji ambijent za izvršavanje radnih zadataka, Vlada Crne Gore je na sjednici 26. februara imenovala međuresorsku radnu grupu koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara. Na čelu radne grupe koja je počela sa radom prošle sedmice je dugogodišnji novinar Predrag Nikolić. Napadi su već zabilježeni.

“Prošle sedmice je startovala prva konstitutivna sjednica mehanizma. Već smo do sada imali četiri prijave, iz policije su nam javili, bile su četiri prijetnje. U tri slučaja smo ponudili i prihvatili su tu pravnu pomoć od advokata iz mehanizma, isto tako jedna novinarka kojoj je prijećeno dobiće psihološku pomoć”, kazao je Nikolić.

Zadatak radne grupe je da analizira postojeće zakone i institucionalne procedure, ali i da predloži konkretna rješenja kako bi budući mehanizam efikasno štitio novinare i druge medijske radnike.

“Institucije će reagovati, a mi smo tu da to kontrolišemo i da pružimo pomoć neposredno svim novinarima”, kazao je Nikolić. .

Inicijativa za uspostavljanje mehanizma potekla je od sindikata Medija Crne Gore, a formalizovana je potpisivanjem Protokola o zaštiti novinara u oktobru 2023. Protokol su potpisali predstavnici tužilaštva, Ministarstva kulture, pravde, unutrašnjih poslova, kao i predstavnici medijske zajednice.

“Ubrzo će biti dostupan i besplatni SOS telefon na kojem će novinari moći da prijave napade i prijetnje. Ovo je zajednički cilj i medija i institucija da bi se unaprijedila podrška novinarima”, kazao je Nikolić.

Nacionalni mehanizam funkcionisaće po holandskom modelu kao sistem brzog reagovanja na napade, prijetnje i pritiske na novinare. To znači da će postojati jedinstvena procedura postupanja u svim slučajevima napada. Nakon prijave, odmah bi se aktivirale kontakt tačke u policiji i tužilaštvu kako bi se reagovalo bez odlaganja. Cilj je da mehanizam policije i tužilaštvo djeluju kao koordinisan i operativan tim koji će brzo i efikasno štititi bezbjednost novinara.

Continue Reading

Hronika

Kamate, šljunak i skupi restorani: Zelenašenje u Zeti

Među nekoliko desetina članova kriminalnih klanova sa područja Zete koji se bave zelenašenjem, u taj ilegalni posao, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, uključeni su i neki od kradljivaca šljunka, ali i vlasnici poznatog lanca restorana…

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić…

Izvori “Vijesti” navode da su službe registrovale i obrazac po kojem prikrivaju kako su se domogli vrijednih nekretnina – kroz mehanizam dužničkog ropstva, u kojem se dug pretvara u omču, a potpis u presudu.

“Nedavno je u vlasništvo dvojice kamataša sa područja Zete prešla izuzetno vrijedna imovina u Podgorici. Vjerujemo da je model bio isti kao i u većini slučajeva do sada – smišljenim prevarama, odnosno, na način da ciljano i planski, namjerno ne preuzimaju rate kako bi istekao rok upisan u, najčešće fiktivnom ugovoru. Potom slijede pritisci da se isplati ukupno potraživanje, obračunavanje kamate na kamatu, što otplatu duga čini nemogućom. Kada žrtve shvate da ne mogu vratiti dug, ostaje im samo jedno – da potpišu saglasnost za prenos vlasništva”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.

Objasnili su i kako funkcioniše mehanizam organizovane naplate dugova pod kamatom, ističući brutalnost pojedinih zelenaša sa područja Zete.

“Osim psihološkog pritiska, maltretiranja dužnika doslovno iz minuta u minut, operativni podaci ukazuju i da neki od zelenaša iz Zete konstantno zastrašuju svoje klijente, čak ako im i sat zakasne sa ratom, prijete im, tuku ih, zlostavljaju. I u tim slučajevima, koji su do sada ostajali neprijavljeni, najčešći uzrok zbog kog ostaju van domašaja pravde je strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice”, objašnjavaju sagovornici.

O brutalnosti jednog od zetskih kamataša Vijesti su nedavno pisale, u ispovijesti jedne od njegovih žrtava, koja je priznala da je u dužničkom ropstvu zbog kockanja.

“…Problem je što kada jednom uzmeš novac, više ti ne daju da iskočiš. To je jedina istina. To rade obračunavanjem kamate na kamatu, pritiscima, prijetnjama. Da pojasnim, ako dugujete kamatašu 3.000 eura i mjesečno mu plaćate 300 eura, ako u danu u kom treba da mu date ratu nemate, on kaže dobro, sada si mi dužen 5.000 eura, jer sam od tih 300 eura danas trebao da zaradim toliko. To radi B. Rašović iz Zete, on je najbrutalniji. Zatvara ljude u gepek, vozi ih, tuče ih, otima ih… Slično rade i A. Vujović i P. Kujović iz Podgorice. Sa tim niko ne može da se izbori”, rekao je nedavno taj sagovornik Vijesti.

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić.

“Sa područja Zete, pored više pripadnika OKG Igora Krstovića – S. IvezićSt. PopovićP. Krstović, B. Popović, Sr. Popović i mnogih drugih, u zelenašenje je uključeno više drugih zetskih bezbjednosno interesantnih lica”, pokazuju operativni podaci.

Do nekih od zetskih kamataša obavještajci su došli produbljujući saznanja o zelenašima iz Budve, jer, kako navode, imaju iste žrtve, koje im duguju po nekoliko stotina hiljada eura pod kamatu, a ukupno nekoliko miliona eura…

U operativnim dokumentima navedena su imena budvanskih zelenaša od kojih je taj tridesetogodišnjak iz Budve posudio 400.000 eura, ali i objašnjeno kako je dug u kratkom roku narastao na 630.000 eura.

Pojašnjeno je i da je isti Budvanin novac posuđivao od nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a onda uz pomoć posrednika Sr. Popovića, došao do zelenaša B. Popovića iz Zete, Krstovićevog saradnika.

“ Prema novijim podacima, saradnik Krstovića koji je izuzetno aktivan u poslovima zelenašenja je B. Popović… Bezbjednosno interesantno lice iz Budve M. K. koji duguje nekoliko miliona eura uzetih sa kamatom od više bezbjednosno interesantnih lica iz Crne Gore i iz inostranstva, između ostalih i B. Popoviću duguje značajna novčana sredstva sa kamatama. Nedavno smo registrovali niz prijetnji koje je na račun K. i njegove porodice uputio Popović. Kao posrednik prilikom primopredaje novca između K. i B. Popovića bio je Sr. Popović”, objašnjavaju sagovornici lista.

Operativci bezbjednosnog sektora naglašavaju i da su registrovali da je saradnik braće Lambulić – R. Adžiahmetović “intenzivirao aktivnosti zelenašenja”.

Navode i da je zapaženo da Adžiahmetović “povremeno prelazi državne granice sa sinovima braće Lambulić”.

“Osim njih, u zelenašenje su uključena i zetska bezbjednosno interesantna lica: M. VučkovićĐ. PeličićB. MarašM. Ceković, B. Rašović, P. Đuretić, braća D. i D. Radičković, zatim dvojica Kneževića – M. i R., kao i trojica Matanovića – V.M. i D. kao i M. Rončević i J. Bećirović i brojna druga lica, među kojima i pojedinci koji su prepoznati kao osobe koje nelegalno vade šljunak iz rijeke Morače… Evidentirano je da Bećirović ostvaruje veoma indikativne kontakte i blisku saradnju sa pojedinim od značajnijih organizatora zelenaških aktivnosti u posljednjem periodu, na prvom mjestu sa kriminogenim licem Rončevićem, sa kojim organizuje zelenaške poslove”, objašnjavaju sagovornici Vijesti.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi – i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete – dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa – straha žrtve, nedostatka materijalnih dokaza…

“…Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup…

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Hronika

Mirjana Pajković na saslušanju u policiji

Policija je večeras, po nalogu tužilaštva, pozvala na saslušanje bivšu državnu službenicu Mirjanu Pajković. Ona se trenutno nalazi u prostorijama OB Podgorica. Kako saznaje Portal RTCG, nakon saslušanja tužilac će odlučiti da li u njenom postupanju postoje elementi krivičnog djela.

U javnosti su se danas pojavila dva eksplicitna snimka. Na jednom su navodno Pajkovićeva i Nikola Drecun, kojeg policija potražuje zbog sumnje da je počinio najteža krivična djela.

Ranije je objavljen i video za koji je dio medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade.

Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.

“Imajući u vidu da su se u javnosti pojavili određeni video snimci bivše generalne direktorice u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava za koje pojedini mediji navode kako su nastali u prostorijama koje “neodoljivo liče na kabinete unutar zgrade Vlade Crne Gore koja se nalazi u Karađorđevoj ulici” obavještavamo javnost da u konkretnom slučaju nijesu u pitanju prostorije Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore”, kaže se u saopštenju.

Mole medije da se, kako kažu, u cilju očuvanja profesionalnih standarda uzdrže od dijeljenja ove, netačne informacije.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto