Ekonomija

Zabilježen porast izvoza za 72 odsto

Crna Gora bilježi porast izvoza u prvih devet mjeseci ove godine za 72 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. No u istom periodu uvezli smo više od 465 miliona eura hrane, a najviše one koju i sami proizvodimo, poput mesa, voća, povrća, mlijeka i jaja. Sagovornici TVCG objašnjavaju da poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna da pokrije potrebe domaćeg tržišta, te da bi se to moglo promijeniti uz pomoć države ali i podizanjem svijesti građana da kupuju crnogorske proizvode, piše portal RTCG.

Crna Gora je prošle godine uvezla banane za nešto više od 7 miliona eura jer to voće ne uspijeva kod nas. Istovremeno stotine miliona eura potrošeno je na hranu koju proizvodimo ili bismo mogli da proizvodimo. Tako je bilo i za prvih 9 mjeseci ove godine kada smo uvezli 465 miliona eura hrane od toga najviše novca je otišlo na uvoz mesa, žitarica, povrća, voća,mlječnih proizvoda i jaja.

“Zašto se uvozi, uvozi se zato što su to potrebe Crnogorskog tržišta. E sad se postavlja pitanje zašto ne proizvodimo to što uvozimo. Naša poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori vrijedi nekih 350 do 400 miliona eura zavisno od godine do godine i to su uglavnom osnovni poljoprivredni proizvodi. U toj strukturi osnovnih poljoprivrednih proizvoda učešće uvoza nije veliko kao što je kod prerađevina u poljoprivrednoj proizvodnji”, Budimir Mugoša iz ministarstva poljoprivrede.

Bez obzira na strukturu uvoza, u Uniji poslodavaca kažu da sve treba da zabrine što se crnogorsko tržište od 650.000 stanovnika u državi koja je proglašena ekološkom i pogodnom za razvoj posebno organske poljoprivrede, umjesto na sopstvenu proizvodnju oslanja na uvoz.

“Definitivno nemamao razvijenu proizvodnju hrane nemamo adekvatnu podršku za ljude koji se odluče da se bave proizvodnjom hrane.Ono što je problem u Crnoj Gori što je u posljednjih 70 godina obilježilo pustošenje sela ,sela su ostala prazna i sada je teško motivisati ljude da se vrate i da proizvode”, kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Da je tako ne spore ni u resornom ministarstvu. Godinama se za poljoprivredu izdvaja 1 odsto budžeta što je najmanje u Evropi, pa zbog toga kažu ni podsticajne mjere države ne mogu dati očekivane rezultate. Zato su uglavnom domaći proizvodi i skuplji od uvoznih iako im kvalitetom mogu parirati.

“Generalno nemamo ni kod kupaca odnosno potrošača tu svijest o važnosti da na neki način podržimo domaćeg proizvođača. Imali smo veći broj kamapanja ali nije na dao željene rezultate”, kazao je Lazović.

“Mi piletinu koju kupujemo iz domaće proizviodnje ona je zaklana juće ili prekjuče i danas je na rafovima e zamislite kada je zaklana piletina koja dolazi iz Brazila. I o tome mi treba da razmišljamo. I moja preporuka bi bila da kupite kilo i 200 domaćeg nego kilo ipo uvozne robe. Zato o tome razmislite kada god krenete u kupovinu, jer patriotizam nije samo kada navijate za crnogorsku reprezentaciju nego i kada kupujete hranu sa naših njiva. Uz to svaki euro potrošen za domaći proizvod ostaje u Crnoj Gori”, poručio je Mugoša.

Sledeće

Damjanović: Nećemo se zaduživati po nepovoljnim uslovima, penzionerima pomoć u decembru

Ne propustite

Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Ekonomija

Policija zabranila proteste prevoznika: Blokade od 30 dana ugrozile bi građane i snabdijevanje

Uprava policije saopštila je da je zabranila najavljene proteste Udruženja prevoznika Crne Gore, ocjenjujući da bi višednevne blokade saobraćajnica i graničnih prelaza ozbiljno ugrozile prava građana i funkcionisanje države.

Udruženje prevoznika Crne Gore je u periodu od 17. do 19. marta podnijelo prijave za održavanje javnog okupljanja u više odjeljenja bezbjednosti, putem svog ovlašćenog predstavnika.

Kako je navedeno u prijavama, protesti bi se organizovali u vidu blokade saobraćajnica i graničnih prelaza, čime bi se blokirao saobraćaj teretnih vozila, kako na ulazu i izlazu iz Crne Gore, tako i u tranzitu, u periodu od 23. marta do 23. aprila 2026. godine (30 dana), odnosno do ispunjenja zahtjeva, svakodnevno u trajanju od 24 časa.

Kao razlog organizovanja protesta navedeno je nerješavanje problema nastalih primjenom propisa vezanih za produženje boravka prevoznika u Šengen zoni i zemljama Evropske unije, koji se ograničavanju primjenom Etias uredbe, kao i određenih zahtjeva koji su iz nadležnosti Uprave carina i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i drugi razlozi navedeni u prijavi organizatora.

“Analizirajući podnesene prijave, kao i nakon više obavljenih razgovora i konsultacija sa predstavnikom organizatora, a imajući u vidu karakter, vrijeme i način organizovanja blokada i prijavljenih protesta, kojima bi se u dužem vremenskom periodu ograničio i blokirao transport roba, hrane i drugih usluga od vitalnog značaja za funkcionisanje stanovništva, Uprava policije cijeni da bi se ovakvim načinom organizovanja protesta ozbiljno ugrozila prava i slobode građana, kao i zdravlje ljudi na teritoriji čitave Crne Gore”, navodi UP.

Takođe, ističu, posebno cijeneći praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj neopravdano dugi protesti i blokade saobraćajnica, odnosno graničnih prelaza (u konkretnom slučaju u trajanju od 30 dana), kojima bi se ograničio ili onemogućio transport roba, hrane i usluga, ne mogu predstavljati način ostvarivanja prava na javno okupljanje zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da ovakav vid protesta ne može uživati zaštitu garantovanu navedenim aktima, kao i da razlozi za organizovanje ovakve vrste protesta nijesu srazmjerni i proporcionalni pretežnijem javnom interesu i zaštiti zdravlja ljudi.

“Posebno se ima u vidu da je Uprava policije ranije već dozvolila javno okupljanje ovim organizatorima, koje je realizovano na način što je prevoznicima omogućena protestna vožnja ulicama Glavnog grada, a zatim i blokada transporta robe na svim graničnim prelazima u trajanju od 72 sata, počev od 26. januara 2026. godine, čime je svrha javnog okupljanja – skretanje pažnje na problem prevoznika – već bila ostvarena, odnosno ispunjen je evropski standard „da se vidi i čuje“, dodaje UP.

Imajući u vidu navedeno, Uprava policije je stava da bi svako dalje održavanje protesta na ovakav način imalo za cilj isključivo dodatno ometanje, opterećivanje i ugrožavanje prava građana, te da kao takvo više ne bi imalo karakter mirnog javnog okupljanja.

“Shodno navedenom, Uprava policije i njene organizacione cjeline donijele su Rješenja, u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kojima se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja u organizaciji Udruženja prevoznika Crne Gore, na način, u vrijeme i na mjestima kako je to prijavljeno”, ističe se u saopštenju.

Sa odlukom Uprave policije upoznati su predstavnici organizatora, kojom prilikom im je posebno ukazano na obavezu poštovanja donijetih rješenja, te da bi svako postupanje suprotno istima, od strane članova Udruženja prevoznika – kako pravnih, tako i fizičkih lica – podrazumijevalo preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji od strane Uprave policije.

Ekonomija

Privatnici formirali zalihe goriva za državne rezerve ne za plasman na slobodnom tržištu

Na današnji dan Crna Gora ima svoje rezerve od 44.260 metričkih tona.

To znači da ako dođe do prekida u snabdijevanju, postojeće zalihe mogu pokriti normalno funkcionisanje državnih institucija oko mjesec i po dana.

Takođe, rezerve se ne koriste za regulisanje cijena.

Od 3 centa po litru goriva, prikupljeno je oko 14,6 miliona eura i taj novac je isključivo namijenjen za rezerve, a ne za potrošnju, iako je bilo drugačijih interpretacija.

Crna Gora ima 44.260 tona obaveznih državnih rezervi goriva (benzin + dizel) – što je dio obaveze iz Poglavlja 15, a plan je da se ukupno formira oko 112.340 tona. Ove količine su dovoljne za oko mjesec i po dana normalne potrošnje ako stane uvoz. To nisu rezerve kompanija, već državne.

Ove rezerve ne treba puštati na tržište da bi se regulisale cijene – to nije pametno. Male države poput naše bi brzo ostale bez njih, a to ne garantuje ni smanjenje cijena. Rezerve se koriste isključivo samo za krizu, a ne za dnevnu politiku cijena.

Po Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima (od februara 2025. sa 3 centa po litru), država je dužna da formira 60 odsto ukupnih rezervi potrebnih za Poglavlje 15, a privatni uvoznici 40 odsto. Dakle, rezerve koje su privatnici formirali (40 odsto) su isključivo strateške državne rezerve, a ne njihove. Državni dio kasni jer su u međuvremenu dva tendera propala.

Važno je naglasiti da je zahvaljujući zakonskoj naplati od dodatna tri centa po litru, na prihodnom računu pri Centralnoj banci prikupljeno oko 14,6 miliona eura – isključivo namjenski prihodi za formiranje i čuvanje rezervi, a ne za plate i penzije, kako je bilo navoda u pojedinim interpretacijama.