Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Ne propustite

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Na Kosovu nestalo 38 osoba iz Crne Gore

Povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih lica, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore podsjetila je na značaj sjećanja na sve one koji su nestali tokom oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih tragičnih okolnosti, kao i na bol i neizvjesnost sa kojima se njihove porodice suočavaju.

Crna Gora potražuje 50 nestalih osoba iz ratova tokom 1990-ih u tri države regije, podaci su na koje podsjećaju nadležne institucije povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih osoba, javlja Anadolu.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, 38 osoba je nestalo na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Od tog broja, 44 su muškarci, dok je šest žena.

“Svako nestalo lice ima ime, lice i životnu priču. Svaka porodica koja čeka vijest o svom najbližem nosi teret tuge i nade, a naše opredjeljenje je da im vratimo pravo na istinu i sjećanje “, poručili su iz Komisije.

Oni ističu da u saradnji sa nadležnim organima, međunarodnim partnerima i udruženjima porodica nastavljaju istrajnu potragu za odgovorima. Poseban značaj, kako su naglasili, imaju jačanje regionalne saradnje, razmjena informacija i unapređenje mehanizama identifikacije posmrtnih ostataka.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih, dodaju, poziv je na solidarnost, saosjećanje i zajedničku odgovornost.

“Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica potvrđuju odlučnost da istraju u misiji pronalaska svakog nestalog lica, sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu – neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir”, poručuje se u saopštenju.

Politika

Vladimir Joković izabran za predsjednika SNP-a

Vladimir Joković je ponovo izabran za predsjednika Socijalističke narodne partije.

Treći mandat na čelu partije dobio je u ne baš dobroj atmosferi unutar stranke i već je izvjesno da su njegova kandidatura i reizbor doveli do novog raskola unutar SNP-a, pa se u narednim danima očekuje zvanično formiranje još jedne stranke, sedma po redu, koja nastaje po toj matrici. Novi-stari lider SNP-a, iako očekuje da će dio članstva napustiti partiju, ne brine za budućnost partije jer je ona, kako je poručio, konstanta, a ne kratkotrajni projekat.

Od ukupno 434 delegata, Jokovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika partije, podržalo je njih 339, dok je protiv bilo 19. Nakon što mu je potvrđen još jedan četvorogodišnji mandat, Joković je kazao da očekuje da će jedan dio članstva istupiti iz partije.

“Neki će tražiti lakši put, neki će gledati samo svoj lični interes, neki će misliti da mogu sami, a neki će vjerovati da je trava zelenija na drugoj strani. Ali, istorija nam pokazuje da su svi koji su napuštali ovu partiju napuštali i njen duh, njenu ideju i njenu snagu. SNP je opstajao i rastao zato što su ostajali oni koji vjeruju, koji znaju da se velike pobjede ne prave preko noći, nego strpljenjem, radom i žrtvom. Naša vrata su uvijek bila i ostaće otvorena za one koji žele da grade, a ne da ruše SNP. Za one koji znaju da se pobjede postižu zajedno”, poručio je Joković.

Deseti kongres SNP-a, kako je kazao novi-stari predsjednik partije u uvodnom obraćanju, održava se na datum na koji je prije pet godina izvojevana velika podbjeda Crkve i naroda Crne Gore. Istakao je da je SNP i te kako učestvovao u stvaranju novije istorije Crne Gore.

“SNP je partija koja je rođena iz naroda i koja je u teškim trenucima bila uz svoj narod – i sada je uz njega. Vrijednost i temelj u koje vjeruješ ne grade se iz početka kad naiđe izazov. Jedan je SNP jer je ideja SNP-a bila i ostala iznad ličnih interesa. Sve nas vežu iste vrijednosti – sloboda, jednakost, mir. U SNP ima mjesta za razlike i dijalog. SNP okuplja one koji su i lijevo i desno. Zato danas želim da naglasim ono što je pokazalo vrijeme: SNP nije kratkotrajni projekat. Ni porodica, ni otadžbina, ni kuća ne napuštaju se kad je teško, pa tako ni partija”, rekao je Joković i dodao da SNP ostaje na putu koji je trasiran 30. avgusta 2020. godine i posvećen evropskom putu Crne Gore.

Pred samo održavanje desetog kongresa SNP-a, Joković je ostao jedini kandidat u trci za šefa partije. U sedmicama koje su prethodile kongresu nizale su se optužbe o manipulacijama i neregularnostima kako bi se omogućilo da Joković osigura treći mandat, a brojni članovi SNP-a najavili su da neće prisustvovati kongresu i da će napustiti stranku. Ipak, Jokovića to nije pokolebalo, prihvatio je kandidaturu i juče je ponovo izabran za lidera stranke. Samo dan uoči kongresa, potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić povukao je kandidaturu i najavio osnivanje političkog subjekta. To će biti sedma partija koja je nastala cijepanjem SNP-a. Iz prvog raskola u toj stranci nastala je Socijalistička narodna stranka, koju je osnovao Momir Bulatović. Kasnije su na isti način formirane Demokratska stranka jedinstva Zorana Žižića, Demokratska narodna partija, čiji lider je Milan Knežević, i Demokratska Crna Gora sa Aleksom Bečićem na čelu. Socijaliste Crne Gore osnovala je nekadašnja poslanica SNP-a Snežana Jonica, a osnivači Pokret Naprijed takođe su bili istaknuti članovi SNP-a.

Kongresu SNP-a prisustvovali su brojne ličnosti iz javnog i političkog života Crne Gore i regiona. Među gostima su bili predstavnici svih parlamentarnih partija, šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, bivši predsjednik SNP-a Srđan Milić, ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković, poslanik SPS-a Uglješa Marković i Rajko Popović, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.