Politika

Lakušić: Prioriteti proširenje kapaciteta, izgradnja novih cjevovoda i smanjenje gubitaka u distribuciji

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Na 42. sjednici Odbora direktora DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ usvojen je ambiciozan Plan rada za 2025. godinu, koji postavlja temelje za unapređenje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja. Ovaj sveobuhvatni dokument donosi strateški pristup upravljanju vodnim resursima, s ciljem obezbjeđivanja stabilne i pouzdane distribucije vode za stanovništvo, privredu i turistički sektor, ključne stubove crnogorske ekonomije.

“Suočen s dinamičnim izazovima u vodnom sektoru, Regionalni vodovod će se u 2025. godini fokusirati na efikasno upravljanje infrastrukturom, redovno održavanje sistema, povećanje kapaciteta i modernizaciju kroz primjenu savremenih tehnologija. Poseban akcenat biće stavljen na optimizaciju distribucije vode putem digitalizacije i uvođenja naprednih sistema nadzora. Plan rada rezultat je detaljnih analiza i konsultacija sa svim relevantnim akterima. Njegovom realizacijom osiguraće se stabilno vodosnabdijevanje i dugoročna održivost sistema, čime će se odgovoriti na sve izazove i potrebe korisnika”, kazao je Lakušić.

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti. Prioriteti su proširenje kapaciteta vodozahvata, istraživanje novih izvora, izgradnja novih cjevovoda i filterskih postrojenja, modernizacija dotrajale opreme i smanjenje gubitaka u distribuciji.

“U okviru druge faze razvoja regionalnog vodosnabdijevanja, planiran je završetak cjevovoda duž trase budućeg bulevara Lastva Grbaljska – Tivat, kao i završetak filterskog postrojenja kapaciteta 120 l/s na izvorištu Bolje sestre. Dodatno, u planu je izrada projekta za filtersko postrojenje kapaciteta 500 l/s, čime će se obezbijediti dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja primorskih opština”, naveo je on.

Jedan od ključnih ciljeva Odbora direktora za 2025. godinu je obezbjeđivanje dovoljne količine vode za ljetnju turističku sezonu.

“Zbog toga će poseban fokus biti na zaštiti vodoizvorišta, prevenciji zagađenja i primjeni ekološki prihvatljivih tehnologija. Korišćenje obnovljivih izvora energije u radu postrojenja značajno će smanjiti operativne troškove i unaprijediti energetsku efikasnost sistema. Pored toga, unaprijediće se video nadzor, čime će se dodatno povećati sigurnost i kontrola kompletnog sistema”, istakao je Lakušić.

Projekti će se realizovati u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim samoupravama i međunarodnim partnerima, a značajan dio sredstava biće obezbijeđen kroz fondove Evropske unije i IPA Interreg programe. Ove investicije. ističe, garantuju dugoročnu održivost vodosnabdijevanja za sadašnje i buduće generacije.

“Transparentno upravljanje ostaje ključni princip rada Odbora direktora, čime se obezbjeđuje visoki kvalitet usluga i povjerenje korisnika. Planom je predviđeno jačanje saradnje sa lokalnim vodovodima, realizacija razvojnih projekata i optimizacija potrošnje vode primjenom najsavremenijih tehnoloških rješenja “, rekao je Lakušić.

Posebna pažnja posvećena je razvoju zaposlenih kroz kontinuirano stručno usavršavanje i podsticanje inovacija, čime se stvaraju uslovi za unapređenje poslovanja i jačanje profesionalnih standarda.

“Odbor direktora će redovno vršiti evaluaciju realizacije Plana kako bi blagovremeno odgovorio na izazove i prilagodio strategije potrebama korisnika. Ovaj dokument nije samo administrativni plan, već vizija budućnosti, jasan putokaz ka modernom, efikasnom i održivom sistemu vodosnabdijevanja”, poručio je Lakušić.

Sprovođenjem ovog Plana, Regionalni vodovod nastavlja da gradi sistem koji garantuje sigurnost snabdijevanja vodom i doprinosi razvoju čitavog crnogorskog primorja.

“Ovaj sveobuhvatni pristup potvrđuje posvećenost novog menadžmenta i Odbora direktora unapređenju vodnog sektora i očuvanju prirodnih resursa, kroz inovativna rješenja i strateško planiranje”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:Crna gora regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Knežević: Izbori u Nikšiću su prelomna tačka za društvo

Ne propustite

Zlatko Vujović i Ivan Vuković ostali u manjini na FPN-u

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.

Politika

Radunović: Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu za kolektor

Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i istakao da će se izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorici.

“Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina”, dodao je Radunović u intervjuu za Adria televiziju.

On je ocijenio da je njegovo lično mišljenje o gradnji postrojenja beznačajno.

“Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu. Postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti, a kada se svi uslovi ispune – ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda”, pojasnio je Radunović.

Ministar je kazao da je najveći problem mještana Botuna bazen crvenog mulja, te da je pitanje da li se tamo više uopšte može živjeti normalno.

Radunović je ponovio da je jedino dugoročno rješenje da država građane pravično obešteti – da mogu da kupe negdje drugo imanja, da dobiju stanove u Podgorici ili gotovinu…

“Podižu djecu u sredini gdje je smrtnost veća nego bilo gdje u Podgorici ili Crnoj Gori. To je proizvod tog crvenog mulja. To bi trebalo da se sanira najhitnije. Što se tiče kolektora, on samo može da popravi situaciju”, dodao je ministar.

On je kazao da nije pitanje za njega ni njegov resor to da li kolektor može da se gradi negdje drugo. Upozorio je i da bi došlo do velike finansijske štete ukoliko bi se odustalo od tog projekta.

“I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru”, naglasio je.

Najavio je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za kolektore i u drugim opštinama.

“Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima. U Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema”, istakao je Radunović.