Politika

Abazović: Ne prihvatamo da gradonačelnik Podgorice bude iz drugih redova osim naših

Lideru građanskog pokreta URA Dritanu Abazoviću neprihvatljivo da gradonačelnik bude sa neke druge liste, tvrdi da GP URA ima najbolju platformu.

“Pošto je naša platforma, mi moramo da damo gradonačelnika. To je paket. Zašto pominjemo Luku Rakčevića? Jer nismo nepošteni. Mi smo išli u kampanju sa kampanjom Luka gradonačelnik. Mi smo našim biračima, tim koji su nas glasali rekli da mi kandidujemo ovoga čovjeka. Nismo rekli da nam se da neki glas pa ćemo između sebe da odlučimo koga da kandidujemo”, kazao je Abazović za TV Prva.

Dodaje da Saša Mujović, ničim izazvan, govori da je njemu neprihvatljivo da išta radi sa Urom i Jakovom Milatovićem.

“Javno su iznešeni stavovi. Rekao je čovjek, njegovo pravo. Što ne izađe i kaže da je slagao građane? Mi se u kampanji nismo odredili jer smo ovo očekivali. Svima šaljemo ponudu, ko želi da je podrži, neka je podrži. Ko misli da može bolje uraditi ovo od Luke Rakčevića, srećno bilo”, kazao je Abazović.

Obavio je razgovor sa Rakčevićem i spremni su da daju riječ, dodaje Abazović i kaže da ako ne uspije da nakon godinu dana realizuje platformu, da da ostavku, i da traži od većine da se da drugi gradonačelnik.

“Realizuje – ostaje do kraja mandata. Ne realizuje -prijatelju doviđenja, ide drugi gradonačelnik”, kazao je on.

Govoreći je o pozivu Jakova Milatovića Milojku Spajiću na razgovor, Abazović je kazao da je vidio tu poruku ali da nisu o toj temi razgovarali.

“On je u više navrata kazao da je centar ugrožen i da bi trebalo graditi mostove. Ja nisam ovdje da baždarim politiku Jakova Milatovića. On je sam odlučio da izađe iz PES-a. Imao je kritične osvrte prema Vladi, jedan izoštren opozicioni narativ. Kad smo napravili koaliciju u Podgoricu, mi smo rekli da je to prirodno i logično je da se pravi simbioza. Šta je ideja – on će predstaviti javnosti. On je zvao u proljeće a jedini koji su se odazvali je bila URA. Tu su bili i DPS i manjinske partije kad su htjeli da razgovaraju o evropskim integracijama kada je Mišel otkazao dolazak u Crnu Goru “, kazao je Abazović.

Čuo je, ipak, od strane Milatovića i poruku da PES šteti i sebi i državi, navodi Abazović i dodaje da bi onda trebalo razgovarati o vanrednim parlamentarnim izborima.

“,Ko pobijedi, kako god bude. Ako je nešto drugo posrijedi, ja ne osporavam. Ja sebe ne vidim u toj priči. Vidim sebe u bilo kojem razgovoru koji se tiče principa. Ako govorimo o EU, sve stvari koje su dio evropske agende, URA će podržati, računajući i IBAR zakone. Mi to radimo iz opozicije i ne pada nam na pamet da budemo dio ove nakaradne većine. Kada je Spajić došao, jednostavno je došao da ode u politički ponor. Neko treba da mu da padobran. Mi u tome ne želimo da učestvujemo “, kazao je Abazović.

Ukoliko se ipak dogodi da Milatović i Spajić ponovo budu „jedna suza dvije majke“, i na pitanje da li bi pomirenje značilo da oni postignu dogovor, a imavši u obzir četiri mandata PZPG-a, Abazović je kazao da onda oni ostaju u opoziciji.

” Sretno, neka podrže Sašu Mujovića. Sve regularno, i kako Bog nalaže. Idemo u opoziciju i to je to. Na današnji dan, mislim da smo bliži izborima. Iznešen je jedan scenario, a na današnji dan, kako sam osjetio, kako su se svi betonirali i izjasnili o svojim pozicijama i principima, mislim da je Budva izvjesnija da se desi u Podgorici nego li da se dobije neka većina. Što smo mi išli na izbore ako će sve da bude isto? Ja znam da je šizofrena politička situacija u Crnoj Gori, ali bi ovo bilo too much. PES već sad vlada Podgoricom, Milatović je dobio te izbore. Zamislite situaciju da se potpuno identični subjekti vrate u lokalnu vlast, opet PES- a da upravlja Podgoricom i puj pike, šest mjeseci smo imali krizu… Meni lično bi to bilo iznenađenje “, kazao je Abazović.

Sledeće

Vlada Dritana Abazovića prihvatila lažnu garanciju?

Ne propustite

PES: Vrijeme je za ograničenje privilegija i odgovorniji javni sektor

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.