Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.

Slične teme:Crna gora heroine istaknuto međunarodni dan žena na selu poslanica slađana kaluđerović socijalistička narodna partija zeta

Sledeće

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Ne propustite

Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Od danas trodnevna žalost u Crnoj Gori

Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, u kojem je nastradalo 12 osoba, Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.

“Užasna tragedija, koja nas je sve pogodila. Održaćemo i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj ćemo razmatrati i brojne opcije, pa i potpunu zabranu posjedovanja oružja, jer poslije ovoga moramo da se zapitamo, kome se smije dozvoliti da posjeduje oružje u Crnoj Gori”, poručio je ovim povodom premijer Milojko Spajić.

Podsjećamo, dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.

U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.

Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.

Priroda i društvo

Vujović: Medijski savjet za samoregulaciju osuđuje jučerašnje ometanje novinara da obavljaju posao

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu, kazao je izvršni sekretar Ranko Vujović.

“Novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta “, naveo je u saopštenju.

Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu, dodao je.

“Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih”, istakao je.

On je istakao da pomenuti poslanik je zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.

“U normalnim državama bi političari trebali da budu poslednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg”, zaključuje u saopštenju.

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.