Ekonomija

Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura

Photo by Luka Zeković

Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.

“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.

Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.

“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.

U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.

Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.

Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.

Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.

“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.

Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.

“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.

Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.

Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.

“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.

Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.

“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.

“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.

Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.

“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.

Slične teme:Crna gora evropa sad 2 milojko spajić

Sledeće

Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera

Ne propustite

Opština Zeta će pomoći proizvođačima lubenica

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Ekonomija

Od ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori

Od ponedjeljka u podne Crnu Goru očekuju blokade ključnih graničnih prelaza i prilaza i izlaza iz Luke Bar, koje su najavili međunarodni prevoznici tereta iz Crna Gora, Srbije i Bosne i Hercegovine. Protesti će, prema najavama, trajati najmanje 72 sata, a najveći rizik tokom tog perioda odnosi se na snabdijevanje gorivom.

Blokade obuhvataju sve granične prelaze registrovane za teretni saobraćaj, kao i terminale i rezervoare u Luci Bar, što direktno pogađa uvoz i distribuciju naftnih derivata. Poseban problem predstavlja činjenica da će izlazi iz Luke, gdje se nalaze skladišta kompanije Jugopetrol, biti onemogućeni, zbog čega ova firma neće moći da snabdijeva ni sopstvene ni privatne pumpe koje od nje kupuju gorivo.

Prema informacijama iz sektora energetike, rezervoari i skladišta benzinskih pumpi imaju zalihe za tri do četiri dana redovne potrošnje. Dio naftnih kompanija uspio je da za vikend obezbijedi dodatne količine, ali u slučaju produženja blokada ili pojačane kupovine, nestašice su realna mogućnost već sredinom sedmice.

Iz Privredna komora Crne Gore navode da su trgovci i privrednici posljednjih dana intenzivno pokušavali da obezbijede robu prije početka protesta, naročito gorivo i osnovne sirovine. Veliki trgovački lanci, kako ističu, imaju zalihe većine roba za oko mjesec dana, dok su najosjetljivije prehrambene namirnice iz uvoza s kratkim rokom trajanja.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrili su proteste na period od 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, uz upozorenje da će saglasnost biti povučena ukoliko dođe do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili veće štete po javni interes. Organizatori su već zatražili produženje protesta, ali su iz MUP-a poručili da će u slučaju problema biti uvedene pauze kako bi se omogućio dotok robe.

Prevoznici protestuju zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog, kako tvrde, neispunjenih zahtjeva prema Ministarstvu finansija – većeg povrata akciza na gorivo, bržeg povrata PDV-a i produženog rada carinskih i fitosanitarnih službi. Apelovali su na premijera Milojko Spajić i ministra finansija Novica Vuković da se hitno uključe u rješavanje problema.

Iz Udruženja međunarodnih prevoznika tereta poručuju da će tokom blokada propuštati putnički saobraćaj, kao i prevoz ljekova i druge osjetljive robe, ali upozoravaju da će potpuna obustava teretnog saobraćaja neminovno imati posljedice po ekonomiju. Privrednici procjenjuju da bi, ukoliko se protesti produže, šteta po crnogorsku privredu mogla dostići više desetina miliona eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da prati situaciju i da je započela komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni novih pravila, dok javnost sa zabrinutošću očekuje naredne dane, svjesna da bi eventualna nestašica goriva mogla imati domino-efekat na cijene i snabdijevanje širom zemlje.

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.