Politika

Knežević: O rekonstrukciji Vlade ću razgovarati samo sa Spajićem

Ni sa kim od koalicionih partnera ne želim da razgovaram, jedino ću sa premijerom Milojkom Spajićem razgovarati o rekonstrukciji, izjavio je večeras predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Osvrćući se na slučaj “državni udar”, kazao je da taj postupak traje već osam godina.

“Imamo novo suđenje u Višem sudu, u toku je dokazni postupak, mislio sam da ćemo brzo dati završnu riječ, ali to se neće desiti uskoro. Nadam se da ćemo uskoro imati ročište na kome ćemo dati završne riječi i da se završi ovo suđenje i dobijemo makar prvostepenu presudu”, kazao je Knežević za TV Adriju.

Kazao je i da nije zaposlio suprugu, brata, ni majku u državnim službama.

“Moji prihodi su transparentni. Sve indicije, sumnje i glasine u moj angažman – neka nadležni provjeravaju. Ono što se ne vidi u mom angažmanu su prijemi građana, koji traže novčanu pomoć, upute za Beograd. „Možeš da oćeš“ je postala poštapalica, ali nisam svemoguć. Ja sam uvijek funkcionisao kao narodni čovjek i bilo bi nekorektno da poslije 2020. godine postanem nedostupan građanima”, naglasio je Knežević.

Komentarisao je i poruke i prijeteća pisma koja dobija.

“Objavio sam to samo da ljudi vide kakav je moj svakodnevni život ili jedan običan dan”, rekao je on, dodajući da bi, da se to desilo nekome u Vladi, svima u Crnoj Gori bili zaplijenjeni telefoni, tražile bi se IP adrese, kompjuteri “, kazao je lider DNP-a.

Ocijenio je i da je Skupština napravila veće iskorake nego što je to uradila Vlada u prvih stotinu dana rada.

“Mislim da Vlada Milojka Spajića tek treba da da prave rezultate. Mogu da pohvalim ili da apostrofiram dio koji se tiče povećanja minimalne penzije, uz jasno određenje da treba da se nađe model, kroz rebalans budžeta, za linearno povećanje ostalim korisnicima penzija. Takođe je značajno i da gradnja auto-puta Andrijevica-Mateševo započne”, naveo je Knežević.

Treba, kazao je, sanirati je i poboljšanje socijalno-ekonomskog statusa, vezano za najavljene štrajkove.

“Mislim da razgovorom sa tim ljudima, možemo doći do obostrano prihvatljivog rješenja “, kazao je Knežević.

Oni, naglasio je, podržavaju tu Vladu iako nisu dio nje, kao ministri i u izvršnom djelovanju, ali da su i spremni da budu učesnici i posrednici u rješavanju socio-ekonomskih pitanja koje opterećuju društvo.

Spajić je na programu Evropa sad 2 dobio najveći broj glasova.

“I on je u obavezi da ga sprovede. Detalje tog programa ne znam, ali svakako će Vlada imati našu podršku za realizaciju tog programa”, naveo je Knežević, naglasivši da se mora vidjeti kakav će biti investicioni ciklus.

Nije za to da se zadužujemo kako bi se povećavale plate i penzije, te ukazao na probleme sa povećavanjem cijena prehrambenih proizvoda.

“Nismo spremni da Crnu Goru izložimo nekim ekonomskim i dužničkim rizicima da bi se nešto realizovalo po svaku cijenu “, kazao je Knežević.

Kazao je i da oni u ZBCG nemaju namjeru da sa koalicionim partnerima razgovaraju da li mogu da uđu u Vladu.

“Mi smo potpisali koalicioni sporazum, koji podrazumijeva naš ulazak u Vladu”, naglasio je Knežević.

Dodao je i da je najviše napada bilo na koaliciju Za budućnost Crne Gore.

“A sad kad imamo rezultate, za koje je u značajnoj mjeri zaslužna naša koalicija, naročito u Skupštini, ne vidim da se neko izvinio od analitičara ili predstavnika ambasada Kvinte, koji su čitavo ljeto potrošili sastavljajući vladu. Što se nas tiče, spremni smo i za pojačanje podrške Vladi, spremni smo i za rekonstrukciju na zdravim osnovama, ali prije toga očekujemo da sporazum bude ispoštovan i neću tolerisati nipodaštavanje ili horsko javljanje nakon Spajića, jer vidim da se svakodnevno oglašavaju. Sad da im poručim iz Vaše emisije: Ni sa kim od njih ne želim da razgovaram, niti bilo ko od njih može da ugrozi naš koalicioni sporazum. Jedino ću da razgovaram sa Milojkom Spajićem o rekonstrukciji”, poručio je Knežević.

Ostalima je poručio da “smanje doživljaj”.

“I neka ne pokušavaju da nas prevaspitavaju i da nam traže krv i mokraću da bismo mogli da uđemo u Vladu”, naveo je Knežević.

Slične teme:milan knežević milojko spajić rekonstrukcija vlade

Sledeće

Mandić: Zeta prva prihvatila istorijsko nasljeđe sa kojim se ponosi

Ne propustite

Božović: Država da kreira uslove koji će omogućiti građanima da riješe stambeno pitanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.