Politika
Danijel Živković novi predsednik Demokratske partije socijalista (DPS)
Unutrastranački izbori u DPS Crne Gore su završeni. Kandidat za predsjednika DPS-a Danijel Živković dobio je 16.492 glasa, odnosno 97,96 odsto. Protiv njegovog izbora glasalo je 290 članova, ili 2,4 odsto. Potpredsjednici/ca partije su Aleksandra Vuković Kuč, Ivan Vuković, Jevto Eraković i Abaz Dizdarević.
Kandidati za četiri potpredsjednička mjesta u DPS-u bili su Elvir Zvrko, Aleksandra Vuković Kuč, Abaz Dizdarević, Dušan Raičević, Jevto Eraković i Ivan Vuković.
Zvrko je dobio 4.830 glasova, ili 28,7 odsto. Vuković Kuč je dobila 10.723 glasa, ili 63, 94 odsto. Dizdarević je dobio 6.016 glasova ili 35,07 odsto, Raičević je dobio 6.506 glasova, ili 38,6 odsto. Eraković je dobio 9.864 glasa, ili 58,6 odsto. Vuković je dobio 10.824 glasa ili 64,29 odsto.
Živković: Izbor predsjednika odbora do 15. aprila
Nakon izbora, Živković je rekao da je svima jasno da je DPS ostala jedinstvena i da je spremna da se nosi sa svim političkim izazovima. Kazao je da DPS ima snagu i sposobnost da donosi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore.
“DPS će imati nešto izmijenjen pristup djelovanja a u narednih 20-ak dana ekipiraćemo ekspertske timove”, kaže Živković.
On je rekao da DPS izlazi još kvalitetnija i jača nakon ovih izbora. Navodi da će se DPS vratiti na pozicije odlučivanja.
“Za mene je ovo lično velika odgovornost posebno ako znamo da je DPS državotvotrna partija”, rekao je Živković.
On je naglasio da će se 15. aprila izabrati novi predsjednici opštinskih odbora. Sledeći korak je, kazao je, kongres i formiranje Glavnog odbora, a datum će utvrđivati na sjednicama organa.
“Mi smo utemeljili ono što je osnovna platforma u Crnoj Gori. Bićemo još više posvećeni terenskom radu i problemima građana i građanki Crne Gore”, rekao je Živković.
Pravo glasa iskoristilo 71,78 odsto članova
Pravo glasa imalo je 23.344 članova DPS Crne Gore, a iskoristilo ga je 16.835 članova ili 71,78 odsto. Preko aplikacije je glasalo 80,18 odsto, u opšitinskim odborima 17,77 odsto, a pismom 0,02 odsto.
Rezultate unutrastranačkih izbora u Demokratskoj partiji socijalista novinarima je saopštio poslanik stranke Nikola Milović.
Milović je ranije danas za TVCG rekao da su ovo prvi i neposredni direktni unutarpartijski izbori u Crnoj Gori.
“Time smatramo da uvodimo jedan potpuno novi impuls na političkoj sceni, kojim se potvrđuje demokratizacija i naše partije i onoga što je vezano za politički život u Crnoj Gori, gdje će naši članovi, njih ukupno 23.344, moći da ostvare svoje pravo i da izaberu predsjednika partije i četiri potpredsjednika partije”, kazao je Milović.
On navodi da su upravo željeli da budu modernija partija i odlučili se za neposredne izbore u “kojima članstvo te partije “ima mogućnost da bira onoga koga želi”.
Iz DPS-a su saopštili da su jutros u osam sati otvorena birališta u svih 25 gradova u Crnoj Gori.
Glasanje je, kako su dodali, moguće izvršiti i elektronskim putem preko članovima dostupne aplikacije.
Iz DPS-a su kazali da je glasanje završeno u 20 sati.
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Hronika16 сати ranijePolicija u Botunu spriječila nezakonitu eksploataciju šljunka
-
Zeta3 дана ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Sport10 сати ranijeKarate klub „Zeta“ ponovo među najboljima
-
Hronika2 дана ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Događaji4 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću
-
Zeta3 дана ranijeOpština Zeta planira budžet od 13 miliona eura za narednu godinu
-
Zeta3 дана ranijeBrajović: Zećani neće dozvoliti da drugi odlučuju o njima i njihovoj Zeti


