Ustavni sud Crne Gore, većinom glasova, ocijenio je da uslovljavanje boravka djece u vrtićima sprovedenom obaveznom vakcinacijom nije suprotno Ustavu, zbog čega nije prihvatio podnijete inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Izuzetak je predviđen za djecu kod koje postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju.

Ustavni sud je ocijenio da zaštita zdravlja djece i stanovništva predstavlja legitiman cilj zbog kojeg zakonodavac može propisati obaveznu vakcinaciju. Kako je navedeno, ta mjera štiti dijete koje prima vakcinu, ali i druge osobe koje mogu biti izložene zaraznim bolestima, naročito djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.

„Ocjenjujući da li za propisano ograničenje postoji stvarna društvena potreba, Ustavni sud je imao u vidu podatke o niskom obuhvatu djece imunizacijom u Crnoj Gori i riziku od širenja zaraznih bolesti. Uzeo je u obzir i podatke o primjeni ranijih mjera, uključujući prekršajne sankcije, koje nijesu dale odgovarajuće rezultate. Sud je zaključio da je zakonodavac imao relevantne razloge da, radi zaštite javnog zdravlja, propiše i vakcinaciju kao uslov za boravak u predškolskoj ustanovi“, navodi se u saopštenju.

Ustavni sud razmatrao je i prigovor da posljedicu odluke roditelja snosi dijete koje ne može da boravi u vrtiću.

„Naglasio je značaj predškolskog obrazovanja za razvoj ličnosti, učenje i socijalizaciju djece i prihvatio da neispunjavanje zakonskog uslova ograničava pristup tom okruženju. Ipak, ocijenio je da to ograničenje ne zadire u samu suštinu prava na obrazovanje u mjeri koja bi bila nesrazmjerna cilju zaštite zdravlja. Prema ocjeni Suda, pri razmatranju najboljeg interesa djeteta mora se voditi računa i o njegovom pravu na zdravstvenu zaštitu, kao i o interesima druge djece koja borave u istoj ustanovi“, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Posebnu težinu Sud je dao zaštiti djece koja ne mogu biti vakcinisana zbog trajne medicinske kontraindikacije.

„Njihova mogućnost da bezbjednije borave u predškolskim ustanovama zavisi i od visokog obuhvata vakcinacijom ostale djece. Sud je zato ocijenio da je zakonodavac mogao zahtijevati ispunjavanje opšte zakonske obaveze vakcinacije kao izraz zaštite zdravlja drugih i društvene solidarnosti“, navodi se u saopštenju.

Ustavni sud je razlikovao zakonsku obavezu vakcinacije od prinudnog sprovođenja medicinskog zahvata.

„Osporene odredbe ne predviđaju fizičku prinudu da se dijete vakciniše; neispunjavanje obaveze ima posljedice koje su propisane zakonom. Sud je ocijenio da uslov za boravak u vrtiću ima zaštitnu svrhu i da zakon sadrži izuzetak zasnovan na trajnoj medicinskoj kontraindikaciji“, istaknuto je u saopštenju.

Razmatrajući prigovore koji se odnose na pravnu sigurnost i jedinstvo pravnog poretka, Sud je ocijenio da su obaveza i posljedica njenog neispunjavanja propisane zakonom i da su dovoljno određene da roditelji mogu znati šta se od njih zahtijeva.

„Prema ocjeni Ustavnog suda, zakonodavac je postupao u okviru svojih ustavnih ovlašćenja da uredi zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Sud nije našao ni da osporene odredbe, u normativnom smislu, predstavljaju diskriminaciju ili povredu jednakosti pred zakonom“, navodi se u saopštenju.

Prilikom odlučivanja Ustavni sud je imao u vidu navode podnosilaca inicijativa, dokumentaciju i izjašnjenja nadležnih organa, stavove iznijete na javnoj raspravi, kao i praksu Evropskog suda za ljudska prava.

„Ocijenio je da je, u okolnostima razmatranog slučaja, postignuta pravična ravnoteža između prava djece na predškolsko obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje i život stanovništva“, navodi se u saopštenju.

Odluka se odnosi na ustavnost zakonskih odredaba, dok eventualna povreda prava načinom njihove primjene u pojedinačnom slučaju može biti predmet ustavnosudske kontrole po ustavnoj žalbi, nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava.

Sud je odbacio i zahtjev za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba, jer nakon neprihvatanja inicijativa nijesu postojale procesne pretpostavke za odlučivanje o tom zahtjevu.

Odluka će, nakon što prođe Redakcionu komisiju, biti objavljena u Službenom listu i na internet stranici Ustavnog suda.

Odluka je donijeta većinom glasova, pet prema dva, nakon što prethodni predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti nije dobio Ustavom potrebnu većinu.

Različito izdvojeno mišljenje dali su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović.

Armenko i Resulbegović smatraju da je osporenom normom došlo do narušavanja jedinstva pravnog poretka.

„Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano je da se obrazovanje i vaspitanje ostvaruje u predškolskoj ustanovi, u skladu sa tim zakonom, a na način i pod uslovima propisanim posebnim zakonom. Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju eksplicitno je propisano da se predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema, ostvaruje na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom“, naveli su Armenko i Resulbegović.

Kako su istakli, tim zakonom propisano je da je predškolsko vaspitanje i obrazovanje jednako dostupno svakom djetetu i ne može biti neposredno ili posredno ograničeno po osnovu drugog ličnog svojstva ili okolnosti, u skladu sa posebnim propisom.

„Dakle, zakonodavac ne samo da nije dao upućujuću normu shodne primjene drugih propisa, već je eksplicitno isključio mogućnost da se u skladu sa drugim propisima neposredno ili posredno ograniči dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja po bilo kojem svojstvu ili okolnosti“, naveli su u izdvojenom mišljenju.

Podsjetili su i na član 26 Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kojim je, kako navode, izričito propisano da djeca koja su oboljela od zarazne bolesti ne mogu da borave u ustanovi, u skladu sa ljekarskim nalazom, preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odnosno u skladu sa propisom koji donosi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.

„Djeca iz stava 1 ovog člana ponovo mogu da borave u ustanovi, uz potvrdu izabranog doktora za djecu, nadležnog doma zdravlja, kojom se potvrđuje da je dijete zdravo i da ne predstavlja rizik za širenje zarazne bolesti“, navodi se u izdvojenom mišljenju.

Nasuprot tome, ističu Armenko i Resulbegović, zakonodavac je pravo na dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja drugačije propisao osporenom odredbom člana 42 stav 1 Zakona.

„Propisao je da je uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju“, naveli su.

Oni smatraju da zaštita javnog interesa ne može biti obezbijeđena na štetu načela zakonitosti, odnosno neosnovanog odstupanja od sistemskih rješenja.

„Po eksplicitnim odredbama Zakona o predškolskom obrazovanju, zaštita javnog interesa može biti obezbijeđena samo na osnovu odredaba Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, odnosno odredaba Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kao sistemskog zakona u ovoj oblasti“, naveli su Armenko i Resulbegović.

Armenko smatra i da je uvođenjem osporene odredbe došlo do zadiranja u prava djeteta.

„Ne samo što je došlo do narušavanja jedinstva pravnog poretka, i pored nespornog legitimnog cilja zaštite javnog zdravlja, zakonodavac nije uspostavio pravičnu ravnotežu jer nije omogućio dostupnost vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, iako je i ono od javnog interesa“, navela je Armenko.

Ona je ukazala da su Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju predviđene mogućnosti obrazovanja i vaspitanja kod kuće, u skladu sa zakonom.

„Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju eksplicitno je propisano da način organizovanja takvog predškolskog vaspitanja i obrazovanja propisuje Ministarstvo. To u konkretnom zakonodavac nije učinio, čime je narušio jednaku dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, koje pravo je takođe od javnog interesa“, zaključila je Armenko.

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje današnju odluku da se novinarima, snimateljima i foto-reporterima zabrani ulazak u plenarnu salu Skupštine Crne Gore, na dan kada je zakazana vanredna sjednica na čijem je dnevnom redu bio predlog za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

Kako navode u saopštenju, ono što se danas dogodilo u najvišem zakonodavnom domu nije proceduralni incident.

“To je poguban i direktan udar na slobodu medija i na pravo građana da znaju šta rade oni koje su izabrali. Predstavnici medija upućeni su u ložu van plenarne sale, a skupštinsko obezbjeđenje spriječilo ih je da uđu čak i kada su ih poslanici pozivali unutra. Sjednicu nijesu prenosili ni Parlamentarni kanal ni YouTube kanal Skupštine”,  poručuju u MSS-u.

Građani su, kako se dodaje, ono što se dešavalo u plenarnoj sali mogli da vide samo zahvaljujući snimcima koje su pojedini poslanici pravili mobilnim telefonima i objavljivali na društvenim mrežama.

“Da nije bilo tih snimaka, javnost ne bi znala ništa o onome što se danas odvijalo u njenom parlamentu. To samo pokazuje razmjere problema: pravo građana da znaju ne smije da zavisi od toga da li će neko u sali odlučiti da uključi kameru na telefonu. Obaveza da rad Skupštine bude dostupan javnosti pripada instituciji, a ne dobroj volji pojedinaca, i upravo zato profesionalni mediji moraju biti u sali”,  naglasili su u saopštenju.

Parlament, podvlače u MSS-u, nije privatni prostor predsjednika Skupštine, niti bilo koje političke većine ili manjine.

“Njegov rad mora biti dostupan javnosti bez izuzetka, a naročito kada se odlučuje o pitanjima koja dijele i uznemiravaju društvo i koja su od suštinskog značaja za budućnost crnogorske demokratije. Posebno kada se radi o pitanjima kao što je glasanje o njegovoj smjeni. Ovakve jednostrane odluke i onemogućavanje javnosti da ima uvid nose boje davnih vremena resrtrikcija i kontrole ali i atmosferu diktature”,  kazali su u Medijskom savjetu.

Zbog toga je, kako kažu, prisustvo medija najpotrebnije, a njihovo udaljavanje najopasnije.

“Ovo je brutalno gaženje demokratskih standarda u državi koja članstvo u Evropskoj uniji predstavlja kao krunu svog razvoja i koju zvaničnici EU nazivaju predvodnikom u procesu pristupanja. Sloboda izražavanja i sloboda medija dio su temeljnih prava iz poglavlja 23, na čije se poštovanje Crna Gora obavezala. Ono što se danas dogodilo u Skupštini ne može se pomiriti ni sa jednim od tih standarda”,  podvukli su.

Zgroženi su, naglašavaju, načinom na koji je postupljeno prema novinarima i medijima.

“Novinari, snimatelji i foto-reporteri u Skupštini nijesu gosti koje neko po volji pušta ili ne pušta. Oni su tu u ime javnosti. Zahtijevamo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić javno saopšti ko je i na osnovu čega donio odluku da se medijima zabrani ulazak u plenarnu salu i da sjednica ne bude prenošena. Zahtijevamo i jasnu garanciju da će predstavnici medija imati nesmetan pristup nastavku ove sjednice i svim narednim sjednicama, te da će one biti prenošene u cjelini. Ovakav presedan ne smije postati praksa”,  dodali su u MSS-u.

Skupština koja zatvara vrata pred kamerama, kako zaključuju, gubi pravo da se predstavlja kao dom svih građana.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Agencije za plaćanja Marko Radonjić primili su ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, povodom primopredaje vozila i opreme nabavljenih kroz projekat „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori“.

“Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu Marko Radonjić, primili su danas u posjetu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, Johana Satlera, i zamjenicu šefa odjeljenja za saradnju u Crnoj Gori, Liselote Isaksson. Povod posjete je bila primopredaja vozila nabavljenih u okviru projekta IPA – 11 2021 „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Prema informacijama, nabavkom vozila i druge opreme, u vrijednosti od 470,00 eura, unaprijeđeni su tehnički i logistički kapaciteti Agencije, posebno u dijelu rada terenskih kontrolora. Pored vozila, kako se navodi, obezbijeđena je i oprema neophodna za svakodnevan rad na terenu, uključujući tablete sa fotoaparatima, inspekcijske kamere, GPS komunikacione uređaje, kao i odgovarajuća zaštitna oprema.

U okviru projekta nabavljen je i backup sistem za potrebe Agencije za plaćanja, koji će doprinijeti sigurnosti i pouzdanosti podataka iz informacinog sistema.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković istakao je značaj kontinuirane podrške Evropske unije u jačanju institucija i unapređenju sistema podrške poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori.

“Podrška Evropske unije predstavlja važan doprinos jačanju kapaciteta naših institucija i stvaranju boljih uslova za efikasno sprovođenje mjera podrške poljoprivredi. Savremena oprema i unaprijeđena logistika dodatno će osnažiti rad Agencije za plaćanja, naročito kada je riječ o terenskim kontrolama i primjeni evropskih standarda”, kazao je Joković.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je značaj konkretne podrške koju EU pruža crnogorskim institucijama u procesu unapređenja administrativnih i tehničkih kapaciteta u oblasti poljoprivrede. Podrška kroz ovaj značajan projekat koji finansira Evropska unija predstavlja konkretan primjer saradnje EU i Crne Gore unapređenju institucionalnih kapaciteta i stvaranju uslova za uspješnije sprovođenje zajedničkih politika i standarda u oblasti poljoprivrede.

“Unaprijeđena oprema i logistički kapaciteti Agencije za plaćanja doprinijeće kvalitetnijem sprovođenju terenskih kontrola, većoj sigurnosti informacionog sistema i daljem jačanju transparentnog i pouzdanog sistema podrške crnogorskim poljoprivrednicima”, zaključili su u saopštenju.