Priroda i društvo

Sjutra javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+

EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti i popust u iznosu od 20 odsto od ugovorene vrijednosti investicije.

Elektroprivreda (EPCG) će sjutra raspisati javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+, 70 megavata (MW), čija vrijednost iznosi 70 miliona eura.

Javni poziv će, kako je saopšteno na današnjoj konferenciji za novinare, biti objavljen u dnevnim novinama kao i na internet stranici kompanije www.epcg.com.

Prijave se mogu podnositi do 31. januara.

Konferenciji su prisustvovali predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, glavni finansijski direktor Miro Vračar i izvršni rukovodilac Direkcije za obnovljive izvore energije (OIE) i menadžer projekta Željko Pekić.

“Pravo učešća u projektu Solari 5000+ (70MW) imaju pojedinci i preduzeća – vlasnici/suvlasnici individualnih objekata i stambenih jedinica u zgradama do četiri sprata, koji redovno izmiruju mjesečne račune za utrošenu električnu energiju i mjesečne rate za otplatu duga, ukoliko postoji ta obaveza”, navodi se u saopštenju kompanije.

Kako je objašnjeno, objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa zakonskom regulativom u oblasti prostornog planiranja i izgradnje objekata, sa odobrenom priključnom snagom koja, shodno važećem Zakonu o energetici, mora biti jednaka ili veća od snage fotonaponskog sistema koji se planira instalirati.

Objekti moraju imati trofazni priključak na distributivnu mrežu, te krovne površine koje imaju dobar solarni potencijal.

“Pravo učešća u projektu imaju i korisnici čiji objekti posjeduju jednu ili više krovnih površina orjentisanih južno, jugostično ili jugozapadno (krovne površine sa dobrim solarnim potencijalom), kao i korisnici čiji objekti posjeduju ravne krovne površine koje nijesu zasjenčene od susjednih objekata – zgrada, drveća”, dodaje se u saopštenju.

Iz EPCG su poručili da su pozitivni efekti projekta višestruki, kako sa finansijskog aspekta za domaćinstva, privredu, pojedince i EPCG, tako i sa aspekta očekivanja međunarodne zajednice, u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije.

EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti i popust u iznosu od 20 odsto od ugovorene vrijednosti investicije.

“Na ovaj način korisnik u projektu postaje vlasnik male solarne elektrane, koja je kapacitetom predviđena da približno, ili u potpunosti, zadovoljava njegove potrebe za električnom energijom”, naveli su iz kompanije.

Fotonaponski sistem, koji u smislu ovog javnog poziva uključuje fotonaponske panele (module), montažnu potkonstrukciju za potrebe pričvršćenja fotonaponskih panela na krovnu površinu objekta, invertore, kablovske vodove za priključenje sistema, ormare i zaštitnu energetsku opremu, sistem nadzora/monitoringa nad fotonaponskim sistemom, pametno brojilo i ostali materijal za stavljanje sistema u funkcionalno stanje, biće priključen u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika.

Slične teme:Crna gora elektroprivreda portal zeta solar 5000+zeta

Sledeće

Potpisan Opšti kolektivni ugovor

Ne propustite

Danas se slavi Božić po gregorijanskom kalendaru

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.