Connect with us

Priroda i društvo

Samoubistva se mogu spriječiti

Imajući u vidu nedavna samoubistva i pokušaje samoubistava djece u Crnoj Gori, UNICEF poziva Crnu Goru da osigura da rani znaci rizika po dobrobit djeteta budu pravovremeno prepoznati i da dijete i porodica dobiju adekvatne zdravstvene, obrazovne i usluge dječje zaštite kako bi se spriječili tragični ishodi.

„Samoubistva se mogu spriječiti. Pozivamo nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge iz domena mentalnog zdravlja kako bi se spriječila samoubistva, te osiguralo da djeca u riziku i njihove porodice dobiju pravovremenu i kvalitetnu stručnu podršku“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

UNICEF u Crnoj Gori podržao je, kako je navedeno, uspostavljanje Nacionalne SOS linije za djecu 116–111 i Nacionalne SOS linije za roditelje 080–888–888.

“Tokom prethodnih godina, UNICEF je podržao i unapređenje kapaciteta profesionalaca u zdravstvu, socijalnoj i dječjoj zaštiti i obrazovanju, kao i uspostavljanje i širenje usluga koje se pružaju djeci i porodicama u njihovim domovima kroz kućne posjete, uslugu porodičnog saradnika i savjetovanje. To je minimum preventivnih usluga podrške koje država mora obezbijediti svakoj porodici i djetetu u riziku. Uz podršku UNICEF-a, uvedeni su i programi roditeljstva koji roditeljima i starateljima pomažu da na konstruktivan način prevaziđu različite izazove na koje nailaze tokom podizanja djece. UNICEF je podržao i jačanje socio-emocionalnih životnih vještina kod adolescenata kroz školski i vanškolski program Moje vrijednosti i vrline, s ciljem da svako dijete dobije priliku da nauči da prepozna različite emocije i da efikasno njima upravlja”, pojasnili su iz Organizacije.

Međutim, kako je i istaknuto u posljednjem Izvještaju EU o napretku, Crna Gora se još uvijek bori s “ograničenom dostupnošću” usluga podrške djeci, porodici i žrtvama, kao i usluga podrške mentalnom zdravlju, pri čemu je održivost postojećih usluga upitna.

Upravo iz ovih razloga, UNICEF poziva Crnu Goru da u potpunosti ispuni svoju obavezu iz Konvencije o pravima djeteta i obezbijedi ostvarivanje prava svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj.

“Stoga, svako dijete i porodica moraju da imaju pristup kvalitetnim uslugama podrške djeci, porodicama, žrtvama, kao i kvalitetnu zaštitu mentalnog zdravlja. UNICEF poziva na hitno povećanje broja stručnjaka i usluga podrške djeci i porodici koje se pružaju u njihovim domovima i relevantnim institucijama, kao i na povećanje broja dječjih psihologa i psihijatara širom zemlje”, kazali su iz UNICEF-a.

Ističu da djeca i porodice u stanju potrebe moraju u svakom trenutku znati gdje i kome se mogu obratiti za podršku i zaštitu.

Iz tog razloga, kako se dalje dodaje, UNICEF-ovi mladi reporteri su učestvovali u promovisanju Nacionalne SOS linije za djecu 116–111. Prošle sedmice razgovarali su sa svojim vršnjacima o problemima u domenu mentalnog zdravlja. Video anketa s porukama mladih Crne Gore na ovu temu dostupna je na LINK-u.

„Preporučila bih svojim vršnjacima i svim mladim ljudima da ne vode sami unutrašnje bitke. Potražite pomoć ili savjet, jer je lakše kada se problem podijeli s osobom od povjerenja, bilo da je to roditelj, prijatelj, nastavnik, pa čak i svima dostupna besplatna SOS linija podrške za djecu i mlade. Ne treba se stidjeti i robovati stigmatizaciji uobičajenoj u društvu. Ovu vrstu pomoći ne treba doživljavati kao poraz ili neuspjeh, već kao dokaz hrabrosti, jer je to jedini put ka rješenju problema i povratku vjere u život, jer život je lijep. I zapamtite, svijet ostaje na nama, mladima”, kazala je Manja Čalija, UNICEF-ova mlada reporterka koja je učestvovala u snimanju video ankete o mentalnom zdravlju s mladima Crne Gore.

Prema prošlogodišnjem UNICEF-ovom globalnom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021; Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, procjenjuje se da se jedan od sedam adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta suočava s problemima mentalnog zdravlja, a gotovo 46.000 adolescenata u svijetu okonča život samoubistvom svake godine, čime se ova pojava svrstava u pet vodećih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.

“Pandemija kovida-19 pogoršala je situaciju u oblasti mentalnog zdravlja širom svijeta. Dok podsticajno okruženje – kao što su roditelji i staratelji puni ljubavi, bezbjedno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima – mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, ovaj globalni izvještaj UNICEF-a upozorava da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak sredstava, spriječavaju djecu i porodice da pristupe podršci koja im je neophodna za njihovo mentalno zdravlje”, ukazuju iz UNICEF-a.

Stoga, da bi država, kako ističu, obezbijedila prevenciju tragičnih ishoda i zaštitu svakog djeteta, svi sektori – zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, policija, pravosuđe i mediji – moraju kontinuirano sarađivati kako bi osigurali kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge podrške mentalnom zdravlju, tako da iste budu dostupne svim porodicama širom Crne Gore.

“Nacionalne i lokalne vlasti odgovorne su za obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja za ovu svrhu”, zaključuju.

Priroda i društvo

Krcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji

Foto: Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori

Peticija kojom se traži izjednačavanje statusa srpskog sa crnogorskim jezikom, u unutrašnjem poretku i u procesu pristupanja Evropskoj uniji, otvorila je raspravu o jezičkim pravima i političkoj pozadini inicijative.

Dokument je 16. novembra podnijet Ustavnom odboru Skupštine, a njegov inicijator, profesor dr Dušan Krcunović objašnjava šta ce očekuje od parlamenta.

“Cilj peticije je da srpski jezik bude jedan od jezika EU. Tako bi se izbjegao presedan da postanemo jedina članica u kojoj jezik većinske jezičke zajednice nema status jednog od zvaničnih jezika EU”, kazao je Krcunović za “Dan”.

U obrazloženju objavljenom na skupštinskom portalu predlaže se da parlament preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi uredio status srpskog jezika. Potpisivanje je otvoreno do 15. januara 2027. godine, a najavljeno je i upoznavanje predsjednika države sa peticijom.

Govoreći o dosadašnjoj komunikaciji sa partijama, Krcunović je naveo da će politički akteri imati priliku da iskažu svoj stav.

“Nismo imali priliku da tim povodom razgovaramo sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, niti smo je tražili. Politički činioci će imati priliku da se odrede prema našoj inicijativi u kojoj smo tražili mišljenje građana, bez obzira na to kako imenuju svoj maternji jezik. Ovo nije političko niti lingvističko, već demokratsko, civilizacijsko i pravno pitanje”, ističe Krcunović.

Podršku je javno iskazala poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić, koja je peticiju povezala sa građanskim i ljudskim pravima i pozvala da je podrže i građani kojima srpski nije maternji jezik. Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, nasuprot tome, ocijenio je da vlast otvaranjem pitanja jezika i zastave skreće pažnju sa problema životnog standarda i sprovođenja najavljenih ekonomskih mjera. Krcunović o prijemu inicijative u javnosti govori kroz podršku prikupljenu tokom prvog dana.

“Svaka dobronamjerna podrška inicijativi za ravnopravnost srpskog jezika u višejezičkoj zajednici EU je dobrodošla. Inicijativa skreće pažnju na jedan od gorućih problema u državi, problem pravne jednakosti, problem ljudskih prava i demokratičnosti, pa i etičnosti. Naravno, postoje različiti glasovi, ali, na osnovu uzorka od 17.000 potpisa podrške koje smo prikupili za nepunih 24 časa, utisak je da najveći broj građana Crne Gore, što je i prirodno, podržava inicijativu za jezičku ravnopravnost”, kazao je profesor Krcunović.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozvao je Skupštinu i Ustavni odbor da peticiju odbiju kao ustavno nedopuštenu. Njihova je ocjena da se inicijativom otvara identitetski spor u završnici pristupnih pregovora i vrši pritisak na evropski put države.

Odnos prema evropskim integracijama predstavlja i jednu od ključnih tačaka Krcunovićevog obrazloženja.

“U tom smislu, ponavljamo da je u pitanju demokratska i civilizacijska tekovina, pitanje građanskih prava i inicijativa koja osnažuje proces pristupnih pregovora. Naravno, naša peticija je u skladu i sa većinskim stavom građana iskazanim na Popisu stanovništva 2023. godine, ali i bazičnim evropskim praksama: ne postoji članica Evropske unije u kojoj jezik kojim govori najviše stanovnika nema status službenog”, zaključuje Krcunović.

O jezicima odlučuje Savjet EU

Evropska unija ima 24 službena i radna jezika, a pravila njihove upotrebe u institucijama utvrđuje Savjet EU jednoglasnim odlučivanjem. Sud pravde EU objašnjava da službeni jezici država članica i jezici Unije nijesu nužno isti: luksemburški je službeni u Luksemburgu, uz francuski i njemački, ali nema taj status u EU. Buduća članica prije pristupanja određuje jezik koji želi da koristi kao službeni u Uniji. Građani imaju pravo da se institucijama EU obrate na bilo kojem njenom službenom jeziku i dobiju odgovor na istom jeziku.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

Borovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Foto Đorđe Cmiljanić

Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu, poručila je potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji “One Health – Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili Gorica.

Konferencija je organizovana na inicijativu Borovinić Bojović, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne saradnje i uspostavljanja integrisanog pristupa zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.

“U središtu svih naših politika i djelovanja mora biti čovjek, njegovo zdravlje, dostojanstvo, sigurnost i kvalitet života. A da bismo zaštitili čovjeka, moramo razumjeti i zaštititi prirodne sisteme od kojih njegovo zdravlje zavisi. Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu“, poručila je Borovinić Bojović.

Kako je navedeno u saopštenju, konferenciju su otvorile Borovinić Bojović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, ističući značaj zajedničkog institucionalnog djelovanja i međunarodne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da primjena koncepta “Jedno zdravlje“ predstavlja važan dio usklađivanja javnih politika sa savremenim međunarodnim standardima i jačanja institucionalnih kapaciteta.

Na prvom panelu, “Jedno zdravlje: međunarodni standardi i zajednička odgovornost institucija“, učestvovale su državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje Olivera Blagojević i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Tamara Đurović.

Razgovarano je o međunarodnim iskustvima, usklađivanju javnih politika i jačanju institucionalne saradnje u primjeni koncepta „Jedno zdravlje“.

Drugi panel, „Od rizika do rješenja: prevencija i međusektorska saradnja u zaštiti zdravlja“, okupio je direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimira Đakovića, profesorku Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjanu Bojanić Rašović, izvršnu direktoricu Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovanu Janjušević i pomoćnicu direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidiju Šćepanović.

U fokusu su bili konkretni zdravstveni i ekološki rizici, značaj prevencije i potreba za snažnijim povezivanjem institucija, nauke i civilnog sektora.

Govoreći o narednim koracima, Borovinić Bojović istakla je da je neophodno unaprijediti razmjenu informacija i uskladiti prioritete kako bi se rizici prepoznavali na vrijeme, a nadležni organi djelovali preventivno i koordinisano.

“Upravo u tome prepoznajem jednu od važnih odgovornosti funkcije koju obavljam – da okupljam institucije oko zajedničkih ciljeva, podstičem međusektorsku saradnju i doprinosim rješenjima koja prevazilaze pojedinačne resorne nadležnosti”, kazala je Borovinić Bojović.

Ona očekuje da konferencija označi početak dugoročnog procesa institucionalne saradnje, tokom kojeg će, uz oslanjanje na međunarodna iskustva i preporuke, biti razmotrena mogućnost uspostavljanja stalnog međusektorskog koordinacionog mehanizma za koncept “Jedno zdravlje”.

“Želim da ova konferencija preraste u tradicionalni godišnji susret institucija, stručnjaka, međunarodnih partnera i civilnog sektora, na kojem ćemo razmjenjivati iskustva, pratiti ostvareni napredak i zajednički definisati naredne korake”, zaključila je Borovinić Bojović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

ilustracija

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), prenose Vijesti.

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno od danas do 15. januara ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.

https://epeticije.skupstina.me/petition/168-srpski-jezik-inicijativa-za-ravnopravnost-u-crnoj-gori-i-evropskoj-uniji

Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.

U obrazloženju peticije se navodi da je prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik označen kao jezik u službenoj upotrebi. Navodi se da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU. Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.

“Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

U peticiji se navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.

Time , kako se navodi, srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.

“Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim”, piše u peticiji.

Navodi se da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.

“Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije”, navodi se u peticiji.

Ističe se da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, “u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki”.

“Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika”, ističe se u peticiji.

U peticiji se navodi da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru. Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine ističu se Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494., kao i činjenica da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.

U peticiji se kao istorijski dokazi navode Srpski bukvar iz 1836., Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838., Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911., Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899., kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.

O podnijetoj peticiji, kako se navodi, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto