Priroda i društvo

Samoubistva se mogu spriječiti

Imajući u vidu nedavna samoubistva i pokušaje samoubistava djece u Crnoj Gori, UNICEF poziva Crnu Goru da osigura da rani znaci rizika po dobrobit djeteta budu pravovremeno prepoznati i da dijete i porodica dobiju adekvatne zdravstvene, obrazovne i usluge dječje zaštite kako bi se spriječili tragični ishodi.

„Samoubistva se mogu spriječiti. Pozivamo nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge iz domena mentalnog zdravlja kako bi se spriječila samoubistva, te osiguralo da djeca u riziku i njihove porodice dobiju pravovremenu i kvalitetnu stručnu podršku“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

UNICEF u Crnoj Gori podržao je, kako je navedeno, uspostavljanje Nacionalne SOS linije za djecu 116–111 i Nacionalne SOS linije za roditelje 080–888–888.

“Tokom prethodnih godina, UNICEF je podržao i unapređenje kapaciteta profesionalaca u zdravstvu, socijalnoj i dječjoj zaštiti i obrazovanju, kao i uspostavljanje i širenje usluga koje se pružaju djeci i porodicama u njihovim domovima kroz kućne posjete, uslugu porodičnog saradnika i savjetovanje. To je minimum preventivnih usluga podrške koje država mora obezbijediti svakoj porodici i djetetu u riziku. Uz podršku UNICEF-a, uvedeni su i programi roditeljstva koji roditeljima i starateljima pomažu da na konstruktivan način prevaziđu različite izazove na koje nailaze tokom podizanja djece. UNICEF je podržao i jačanje socio-emocionalnih životnih vještina kod adolescenata kroz školski i vanškolski program Moje vrijednosti i vrline, s ciljem da svako dijete dobije priliku da nauči da prepozna različite emocije i da efikasno njima upravlja”, pojasnili su iz Organizacije.

Međutim, kako je i istaknuto u posljednjem Izvještaju EU o napretku, Crna Gora se još uvijek bori s “ograničenom dostupnošću” usluga podrške djeci, porodici i žrtvama, kao i usluga podrške mentalnom zdravlju, pri čemu je održivost postojećih usluga upitna.

Upravo iz ovih razloga, UNICEF poziva Crnu Goru da u potpunosti ispuni svoju obavezu iz Konvencije o pravima djeteta i obezbijedi ostvarivanje prava svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj.

“Stoga, svako dijete i porodica moraju da imaju pristup kvalitetnim uslugama podrške djeci, porodicama, žrtvama, kao i kvalitetnu zaštitu mentalnog zdravlja. UNICEF poziva na hitno povećanje broja stručnjaka i usluga podrške djeci i porodici koje se pružaju u njihovim domovima i relevantnim institucijama, kao i na povećanje broja dječjih psihologa i psihijatara širom zemlje”, kazali su iz UNICEF-a.

Ističu da djeca i porodice u stanju potrebe moraju u svakom trenutku znati gdje i kome se mogu obratiti za podršku i zaštitu.

Iz tog razloga, kako se dalje dodaje, UNICEF-ovi mladi reporteri su učestvovali u promovisanju Nacionalne SOS linije za djecu 116–111. Prošle sedmice razgovarali su sa svojim vršnjacima o problemima u domenu mentalnog zdravlja. Video anketa s porukama mladih Crne Gore na ovu temu dostupna je na LINK-u.

„Preporučila bih svojim vršnjacima i svim mladim ljudima da ne vode sami unutrašnje bitke. Potražite pomoć ili savjet, jer je lakše kada se problem podijeli s osobom od povjerenja, bilo da je to roditelj, prijatelj, nastavnik, pa čak i svima dostupna besplatna SOS linija podrške za djecu i mlade. Ne treba se stidjeti i robovati stigmatizaciji uobičajenoj u društvu. Ovu vrstu pomoći ne treba doživljavati kao poraz ili neuspjeh, već kao dokaz hrabrosti, jer je to jedini put ka rješenju problema i povratku vjere u život, jer život je lijep. I zapamtite, svijet ostaje na nama, mladima”, kazala je Manja Čalija, UNICEF-ova mlada reporterka koja je učestvovala u snimanju video ankete o mentalnom zdravlju s mladima Crne Gore.

Prema prošlogodišnjem UNICEF-ovom globalnom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021; Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, procjenjuje se da se jedan od sedam adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta suočava s problemima mentalnog zdravlja, a gotovo 46.000 adolescenata u svijetu okonča život samoubistvom svake godine, čime se ova pojava svrstava u pet vodećih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.

“Pandemija kovida-19 pogoršala je situaciju u oblasti mentalnog zdravlja širom svijeta. Dok podsticajno okruženje – kao što su roditelji i staratelji puni ljubavi, bezbjedno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima – mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, ovaj globalni izvještaj UNICEF-a upozorava da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak sredstava, spriječavaju djecu i porodice da pristupe podršci koja im je neophodna za njihovo mentalno zdravlje”, ukazuju iz UNICEF-a.

Stoga, da bi država, kako ističu, obezbijedila prevenciju tragičnih ishoda i zaštitu svakog djeteta, svi sektori – zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, policija, pravosuđe i mediji – moraju kontinuirano sarađivati kako bi osigurali kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge podrške mentalnom zdravlju, tako da iste budu dostupne svim porodicama širom Crne Gore.

“Nacionalne i lokalne vlasti odgovorne su za obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja za ovu svrhu”, zaključuju.

Sledeće

Kovač: Uloga sudija u reformskim procesima nemjerljiva

Ne propustite

Počinje zimsko računanje vremena: Vratiti časovnike sat unazad

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG

Priroda i društvo

Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.

“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.