Priroda i društvo

Samoubistva se mogu spriječiti

Imajući u vidu nedavna samoubistva i pokušaje samoubistava djece u Crnoj Gori, UNICEF poziva Crnu Goru da osigura da rani znaci rizika po dobrobit djeteta budu pravovremeno prepoznati i da dijete i porodica dobiju adekvatne zdravstvene, obrazovne i usluge dječje zaštite kako bi se spriječili tragični ishodi.

„Samoubistva se mogu spriječiti. Pozivamo nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge iz domena mentalnog zdravlja kako bi se spriječila samoubistva, te osiguralo da djeca u riziku i njihove porodice dobiju pravovremenu i kvalitetnu stručnu podršku“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

UNICEF u Crnoj Gori podržao je, kako je navedeno, uspostavljanje Nacionalne SOS linije za djecu 116–111 i Nacionalne SOS linije za roditelje 080–888–888.

“Tokom prethodnih godina, UNICEF je podržao i unapređenje kapaciteta profesionalaca u zdravstvu, socijalnoj i dječjoj zaštiti i obrazovanju, kao i uspostavljanje i širenje usluga koje se pružaju djeci i porodicama u njihovim domovima kroz kućne posjete, uslugu porodičnog saradnika i savjetovanje. To je minimum preventivnih usluga podrške koje država mora obezbijediti svakoj porodici i djetetu u riziku. Uz podršku UNICEF-a, uvedeni su i programi roditeljstva koji roditeljima i starateljima pomažu da na konstruktivan način prevaziđu različite izazove na koje nailaze tokom podizanja djece. UNICEF je podržao i jačanje socio-emocionalnih životnih vještina kod adolescenata kroz školski i vanškolski program Moje vrijednosti i vrline, s ciljem da svako dijete dobije priliku da nauči da prepozna različite emocije i da efikasno njima upravlja”, pojasnili su iz Organizacije.

Međutim, kako je i istaknuto u posljednjem Izvještaju EU o napretku, Crna Gora se još uvijek bori s “ograničenom dostupnošću” usluga podrške djeci, porodici i žrtvama, kao i usluga podrške mentalnom zdravlju, pri čemu je održivost postojećih usluga upitna.

Upravo iz ovih razloga, UNICEF poziva Crnu Goru da u potpunosti ispuni svoju obavezu iz Konvencije o pravima djeteta i obezbijedi ostvarivanje prava svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj.

“Stoga, svako dijete i porodica moraju da imaju pristup kvalitetnim uslugama podrške djeci, porodicama, žrtvama, kao i kvalitetnu zaštitu mentalnog zdravlja. UNICEF poziva na hitno povećanje broja stručnjaka i usluga podrške djeci i porodici koje se pružaju u njihovim domovima i relevantnim institucijama, kao i na povećanje broja dječjih psihologa i psihijatara širom zemlje”, kazali su iz UNICEF-a.

Ističu da djeca i porodice u stanju potrebe moraju u svakom trenutku znati gdje i kome se mogu obratiti za podršku i zaštitu.

Iz tog razloga, kako se dalje dodaje, UNICEF-ovi mladi reporteri su učestvovali u promovisanju Nacionalne SOS linije za djecu 116–111. Prošle sedmice razgovarali su sa svojim vršnjacima o problemima u domenu mentalnog zdravlja. Video anketa s porukama mladih Crne Gore na ovu temu dostupna je na LINK-u.

„Preporučila bih svojim vršnjacima i svim mladim ljudima da ne vode sami unutrašnje bitke. Potražite pomoć ili savjet, jer je lakše kada se problem podijeli s osobom od povjerenja, bilo da je to roditelj, prijatelj, nastavnik, pa čak i svima dostupna besplatna SOS linija podrške za djecu i mlade. Ne treba se stidjeti i robovati stigmatizaciji uobičajenoj u društvu. Ovu vrstu pomoći ne treba doživljavati kao poraz ili neuspjeh, već kao dokaz hrabrosti, jer je to jedini put ka rješenju problema i povratku vjere u život, jer život je lijep. I zapamtite, svijet ostaje na nama, mladima”, kazala je Manja Čalija, UNICEF-ova mlada reporterka koja je učestvovala u snimanju video ankete o mentalnom zdravlju s mladima Crne Gore.

Prema prošlogodišnjem UNICEF-ovom globalnom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021; Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, procjenjuje se da se jedan od sedam adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta suočava s problemima mentalnog zdravlja, a gotovo 46.000 adolescenata u svijetu okonča život samoubistvom svake godine, čime se ova pojava svrstava u pet vodećih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.

“Pandemija kovida-19 pogoršala je situaciju u oblasti mentalnog zdravlja širom svijeta. Dok podsticajno okruženje – kao što su roditelji i staratelji puni ljubavi, bezbjedno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima – mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, ovaj globalni izvještaj UNICEF-a upozorava da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak sredstava, spriječavaju djecu i porodice da pristupe podršci koja im je neophodna za njihovo mentalno zdravlje”, ukazuju iz UNICEF-a.

Stoga, da bi država, kako ističu, obezbijedila prevenciju tragičnih ishoda i zaštitu svakog djeteta, svi sektori – zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, policija, pravosuđe i mediji – moraju kontinuirano sarađivati kako bi osigurali kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge podrške mentalnom zdravlju, tako da iste budu dostupne svim porodicama širom Crne Gore.

“Nacionalne i lokalne vlasti odgovorne su za obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja za ovu svrhu”, zaključuju.

Sledeće

Kovač: Uloga sudija u reformskim procesima nemjerljiva

Ne propustite

Počinje zimsko računanje vremena: Vratiti časovnike sat unazad

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.