Priroda i društvo

Samoubistva se mogu spriječiti

Imajući u vidu nedavna samoubistva i pokušaje samoubistava djece u Crnoj Gori, UNICEF poziva Crnu Goru da osigura da rani znaci rizika po dobrobit djeteta budu pravovremeno prepoznati i da dijete i porodica dobiju adekvatne zdravstvene, obrazovne i usluge dječje zaštite kako bi se spriječili tragični ishodi.

„Samoubistva se mogu spriječiti. Pozivamo nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge iz domena mentalnog zdravlja kako bi se spriječila samoubistva, te osiguralo da djeca u riziku i njihove porodice dobiju pravovremenu i kvalitetnu stručnu podršku“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

UNICEF u Crnoj Gori podržao je, kako je navedeno, uspostavljanje Nacionalne SOS linije za djecu 116–111 i Nacionalne SOS linije za roditelje 080–888–888.

“Tokom prethodnih godina, UNICEF je podržao i unapređenje kapaciteta profesionalaca u zdravstvu, socijalnoj i dječjoj zaštiti i obrazovanju, kao i uspostavljanje i širenje usluga koje se pružaju djeci i porodicama u njihovim domovima kroz kućne posjete, uslugu porodičnog saradnika i savjetovanje. To je minimum preventivnih usluga podrške koje država mora obezbijediti svakoj porodici i djetetu u riziku. Uz podršku UNICEF-a, uvedeni su i programi roditeljstva koji roditeljima i starateljima pomažu da na konstruktivan način prevaziđu različite izazove na koje nailaze tokom podizanja djece. UNICEF je podržao i jačanje socio-emocionalnih životnih vještina kod adolescenata kroz školski i vanškolski program Moje vrijednosti i vrline, s ciljem da svako dijete dobije priliku da nauči da prepozna različite emocije i da efikasno njima upravlja”, pojasnili su iz Organizacije.

Međutim, kako je i istaknuto u posljednjem Izvještaju EU o napretku, Crna Gora se još uvijek bori s “ograničenom dostupnošću” usluga podrške djeci, porodici i žrtvama, kao i usluga podrške mentalnom zdravlju, pri čemu je održivost postojećih usluga upitna.

Upravo iz ovih razloga, UNICEF poziva Crnu Goru da u potpunosti ispuni svoju obavezu iz Konvencije o pravima djeteta i obezbijedi ostvarivanje prava svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj.

“Stoga, svako dijete i porodica moraju da imaju pristup kvalitetnim uslugama podrške djeci, porodicama, žrtvama, kao i kvalitetnu zaštitu mentalnog zdravlja. UNICEF poziva na hitno povećanje broja stručnjaka i usluga podrške djeci i porodici koje se pružaju u njihovim domovima i relevantnim institucijama, kao i na povećanje broja dječjih psihologa i psihijatara širom zemlje”, kazali su iz UNICEF-a.

Ističu da djeca i porodice u stanju potrebe moraju u svakom trenutku znati gdje i kome se mogu obratiti za podršku i zaštitu.

Iz tog razloga, kako se dalje dodaje, UNICEF-ovi mladi reporteri su učestvovali u promovisanju Nacionalne SOS linije za djecu 116–111. Prošle sedmice razgovarali su sa svojim vršnjacima o problemima u domenu mentalnog zdravlja. Video anketa s porukama mladih Crne Gore na ovu temu dostupna je na LINK-u.

„Preporučila bih svojim vršnjacima i svim mladim ljudima da ne vode sami unutrašnje bitke. Potražite pomoć ili savjet, jer je lakše kada se problem podijeli s osobom od povjerenja, bilo da je to roditelj, prijatelj, nastavnik, pa čak i svima dostupna besplatna SOS linija podrške za djecu i mlade. Ne treba se stidjeti i robovati stigmatizaciji uobičajenoj u društvu. Ovu vrstu pomoći ne treba doživljavati kao poraz ili neuspjeh, već kao dokaz hrabrosti, jer je to jedini put ka rješenju problema i povratku vjere u život, jer život je lijep. I zapamtite, svijet ostaje na nama, mladima”, kazala je Manja Čalija, UNICEF-ova mlada reporterka koja je učestvovala u snimanju video ankete o mentalnom zdravlju s mladima Crne Gore.

Prema prošlogodišnjem UNICEF-ovom globalnom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021; Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, procjenjuje se da se jedan od sedam adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta suočava s problemima mentalnog zdravlja, a gotovo 46.000 adolescenata u svijetu okonča život samoubistvom svake godine, čime se ova pojava svrstava u pet vodećih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.

“Pandemija kovida-19 pogoršala je situaciju u oblasti mentalnog zdravlja širom svijeta. Dok podsticajno okruženje – kao što su roditelji i staratelji puni ljubavi, bezbjedno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima – mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, ovaj globalni izvještaj UNICEF-a upozorava da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak sredstava, spriječavaju djecu i porodice da pristupe podršci koja im je neophodna za njihovo mentalno zdravlje”, ukazuju iz UNICEF-a.

Stoga, da bi država, kako ističu, obezbijedila prevenciju tragičnih ishoda i zaštitu svakog djeteta, svi sektori – zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, policija, pravosuđe i mediji – moraju kontinuirano sarađivati kako bi osigurali kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge podrške mentalnom zdravlju, tako da iste budu dostupne svim porodicama širom Crne Gore.

“Nacionalne i lokalne vlasti odgovorne su za obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja za ovu svrhu”, zaključuju.

Sledeće

Kovač: Uloga sudija u reformskim procesima nemjerljiva

Ne propustite

Počinje zimsko računanje vremena: Vratiti časovnike sat unazad

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.