Priroda i društvo
Program “Čini dobro, sačuvaj energiju” za Eko-škole
Fondacija “Čini dobro” u saradnji sa Zavodom za školstvo, koji sprovodi međunarodni program “Eko škole”, upućuje poziv obrazovno-vaspitnim ustanovama za učešće u aktivnosti “Čini dobro, sačuvaj energiju”.
Aktivnost se, kako je saopšteno, organizuje povodom 14. februara Svjetskog dana očuvanja energije i 5. marta Svjetskog dana energetske efikasnosti, a mogućnost učešća imaju obrazovno-vaspitne ustanove koje su dobitnice Zelene zastave, odnosno međunarodnog priznanja Eko škole.
U okviru poziva “Čini dobro, sačuvaj energiju” obrazovno-vaspitne ustanove treba da dostave scenario za nastavu, na temu energije/energetske efikasnosti, kao i kraći izvještaj o sprovedenoj aktivnosti sa fotografijama do 28. februara 2023. godine, na e-mail: info@cinidobro.me.
Oblast energije je jedna od deset tema koja se realizuje u okviru programa “Eko škole”, pa aktivnošću “Čini dobro, sačuvaj energiju” se želi motivisati nastavni kadar da pokrene teme koje se odnose na energiju i značaj energetske efikasnosti u cilju edukacije, mijenjanja svijesti i navika učenika/ca, te motivacije za njihovo uključenje u očuvanju životne sredine.
Obrazovne aktivnosti treba da utiču na podizanje svijesti učenika/ca o značaju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i energetske efikasnosti, ali i stvaranju osjećaja da oni mogu i treba da učestvuju u životu obrazovno-vaspitne ustanove, kao i sredine u kojoj žive. Na taj način daju i svoj doprinos u unapređivanju stanja životne sredine.
Petočlana komisija, u kojoj su predstavnici Fondacije „Čini dobro“, Zavoda za školstvo i UO “Eko škole”, će 5. marta odabrati tri najbolje realizovane aktivnosti u skladu sa kriterijumima za bodovanje.
Fondacija “Čini dobro” će tri prvorangirane aktivnosti nagraditi sa po 200 eura.
Može vam se dopasti
Priroda i društvo
Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi
Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.
“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.
Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.
U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.
Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.
Priroda i društvo
Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca
Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.
To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.
U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.
Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.
Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.
Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.
S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.
Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.
Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.
Priroda i društvo
Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija
Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.
Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.
Konflikt sa postojećim zakonodavstvom
U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.
Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.
Posljedice po medije
Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.
Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Sedam godina se ne zna gdje su i čija su dva stana
-
Događaji3 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta1 дан ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Sport4 дана ranije
Dejan Bašanović zvijezda vikend turnira stonog tenisa
-
Događaji3 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Zeta2 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Sport3 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede
-
Servisne informacije3 дана ranije
Na liniji Botun – Masline sjutra izmijenjen red vožnje