Politika

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Nakon velikih promjena na prošlim parlamentarnim, prošlogodišnjim lokalnim i nedavnim predsjedničkim izborima, nove snage biće u prednosti i na predstojećim junskim izborima, ocjenjuje metodolog Miloš Bešić.

U razgovoru za TV “Vijesti” Bešić upravo promjene na svim nivoima vidi kao razlog rasta Pokreta Evropa sad.

Za cenzus će se, po njegovom sudu boriti Socijalistička narodna partija (SNP), Pokret za promjene (PzP), i Socijaldemokratska partija (SDP), dok šansu daje novoj listi koju predvodi bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, ali i listi čiji je nosilac bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednosti Dejan Vukšić.

Bešić vjeruje da tek na izborima, koji će uslijediti poslije ovih vanrednih, istinski reformisani DPS potencijalno može biti poželjan partner.

“Usljed ove svekolike aglomeracije, ja mislim da će broj rasutih glasova, ipak, biti manji od onoga što se očekivalo”.

Bešić kaže da će na to uticati činjenjenica što su neke partije, koje ne bi prešle cenzus, ušle u koliciju sa DPS-om, ili su se priključile Evropi sad, dok su se određne grupisale.

“Mislim na koaliciju Prave i Slobodne Crne Gore, Demohrišćanske stranke – te partije pojedinačno sasvim izvjesno, ili gotovo izvjesno, ne bi imale cenzus. Međutim, ovako postavljene one imaju šansu da pređu cenzus, dakle, smanjuje se broj rasutih glasova. Onda imamo ovu listu Pravda za sve, koja je po meni interesantna jer ima jednu vrlo eksplicitnu klerikalno-srpsku platformu, koja je vrlo privlačna za bivše glasače DF-a jer je DF u problemu. Lista Preokret će vrlo teško u prlament, ne kažem da je nemoguće”, smatra Bešić.

U trenutku političkih promjena manje stranke, sa dugim političkim stažom, biće u problemu da pređu cenzus.

“SNP, kakav jeste, nema novu ponudu. PzP nema novu ponudu, to što su se izvukli iz DF-a, to je taktička stvar. Ali opet, imate princip konzervativnosti. Oni, ipak, dugo traju na političkoj sceni i skupiti 11 ili 12 hiljada glasova koliko će biti potrebno za cenzus nije nemoguće, tako da ne možemo da ih otpišemo, ali jesu u problemu i PZP, i SNP pa i SDP…”

A kad se ne pređe cenzus, najviše rasutih glasova ide partiji koja je osvojila najviše. Važnu ulogu igra i to kolika je razlika u osvojenim glasovima.

“D’ont radi vrlo surovo. Što je razlika između prvog i drugog veća, tu se onda najviše prelivaju glasovi ka toj partiji. Ako imamo tri ili četiri liste koje dođu na 2,5 posto, znači govorimo o nekih osam do deset posto rasutih glasova, to je užasno veliki broj glasova. Ponavljam, situacija sada kakva je, mnogo je bolja nego da su izašli pojedinačno jer to bi onda bila jedna šuma rasutih glasova koji bi išli u prilog najvećoj partiji”, objašnjava Bešić.

Sledeće

Predsjednik Crne Gore pokreće politički dijalog sa nosiocima lista

Ne propustite

Funkcije “po dubini” duboko u džep građana Crne Gore

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Andrić: Nema zaborava za stradale i prognane u “Oluji”

Zvanični predstavnik Crne Gore nije trebalo da prisustvuje obilježavanju vojne operacije “Oluja” u Kninu, saopštila je poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić.

Istakla je da u progonu ljudi sa njihovih ognjišta nema ničega za slavlje.

Andrić je navela da se zalaže za politiku koja je okrenuta budućnosti, dijalogu, saradnji i suživotu, ali da otvorenost prema drugima ne smije značiti odricanje od sopstvenog dostojanstva i identiteta.

“Smatram da predstavniku Crne Gore nije bilo mjesto na proslavi vojne operacije “Oluja” u Kninu. Apsolutno sam protiv odluke Ervina Ibrahimovića i Ministarstva vanjskih poslova da pošalje predstavnika na proslavu”, kazala je Andrić.

Prema njenim riječima, Hrvatska ima pravo da gradi sopstvenu politiku sjećanja, ali Crna Gora nema obavezu da učestvuje u obilježavanju događaja koji je za desetine hiljada ljudi značio smrt, progon, gubitak doma i trajno raseljavanje.

“Među prognanima su bili i brojni ljudi porijeklom iz Crne Gore, kao i porodice koje su utočište pronašle u našoj zemlji. Ta trauma nije tuđa i ne može biti izbrisana diplomatskim protokolom”, istakla je Andrić.

Ocijenila da prisustvo zvaničnog predstavnika Crne Gore takvom obilježavanju nije čin pomirenja niti racionalne diplomatske dobre volje.

“Dobri odnosi se ne grade prećutkivanjem, a pogotovo ne tako što ćemo ćutati pred sopstvenim stradanjem i učestvovati u praznovanju koje ne poštuje žrtve. Time se ne prevazilazi prošlost, već se doprinosi njenom jednostranom tumačenju i prećutnom aboliranju zločina počinjenih tokom i nakon vojne operacije”, navela je Andrić.

Dalje navodi da put ka Evropskoj uniji podrazumijeva i teške razgovore sa partnerima, ali da Crna Gora u njih mora ući spremna da se čuje i njena strana istorije.

“Dobrosusjedski odnosi ne smiju zahtijevati da se odreknemo sjećanja, jer evropska budućnost ne može biti izgrađena na zaboravu žrtava. Nema zaborava za stradale i prognane u “Oluji”. Crnoj Gori nije mjesto na njenoj proslavi, ni preko otpravnika poslova, ni preko bilo kojeg drugog zvaničnog predstavnika”, zaključila je Andrić.

Politika

Mandić: NSD neće predstavljati niko na obilježavanju Oluje u Kninu

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da tu partiju ni njega lično niko neće predstavljati sjutra na obilježavanju godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” u Kninu.

On je kazao da je za neke taj dan “dan radosti”, dok je za srpski narod “dan velike žalosti”, navodeći da je tokom akcije “250.000 sunarodnika protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta”.

“Novu srpsku demokratiju i mene lično sjutra, ni bilo kada u budućnosti, kao što nije ni u prošlosti, niko neće predstavljati na proslavi hrvatske oružane akcije Oluje u Kninu iz 1995. godine”, naveo je Mandić u objavi na Fejsbuku.

Šef parlamenta je podsjetio da je, kako je naveo, jedan od rijetkih srpskih političara kome je zabranjen ulazak u Hrvatsku zbog usvajanja Rezolucije o osudi genocida u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore.

“Možda nisam na riječima tako oštar i uvredljiv na račun hrvatskih generala i političara kao neki drugi, ali je aktuelna vlast u Hrvatskoj procijenila da ja ne mogu preći njihovu granicu, pa čak ni preletjeti njihov vazdušni prostor. Iako ne želim da budem bilo čiji neprijatelj, veoma dobro osjećam srpske nacionalne i političke okvire koji određuju prostor demokratske politike u kojem treba da se kreće moj narod, kao što prepoznajem margine u kojima se kreću neki drugi narodi”, kazao je Mandić.

Lider NSD-a je najavio da će predstavnici te partije prisustvovati centralnom obilježavanju stradanja i progona Srba iz Krajine koje se održava u Mrkonjić Gradu.

Delegaciju će, prema njegovim riječima, predvoditi potpredsjednik NSD-a i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, a u njoj će biti i poslanik Vuko Todorović, kao i stranački funkcioneri Goran Kiković i Milutin Jovančević.

Politika

Spajić: U Crnoj Gori neće biti centara za prihvat migranata

Crna Gora nije vodila pregovore o uspostavljanju centara za prihvat migranata iz država Evropske unije (EU) na svojoj teritoriji, kazao je premijer Milojko Spajić i poručio da će, kada ta inicijativa bude zvanična, odgovor crnogorske Vlade biti negativan.

Italijanski mediji objavili su ranije da se Crna Gora našla na preliminarnoj listi zemalja italijanske Vlade u kojima bi EU mogla da osnuje nove centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata.

Spajić je na mreži X naveo da Vlada nije dobila zvaničnu inicijativu za otvaranje centara.

“Povodom medijskih navoda o navodnoj preliminarnoj listi zemalja u kojima bi EU mogla da uspostavi centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata iz zemalja EU, želim jasno da saopštim da Crna Gora nije vodila pregovore o uspostavljanju takvih centara na svojoj teritoriji, kao i da Vlada nije dobila zvaničnu inicijativu za njihovo otvaranje – a kad bude ta inicijativa na stolu – naš odgovor će biti negativan”, kazao je Spajić.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata

On je rekao da Crna Gora ostaje pouzdan partner EU u zaštiti zajedničkih granica, kao i upravljanjem migratornih kretanja.

“Međutim, svaka odluka koja se tiče naše države biće donijeta odgovorno, transparentno i isključivo u skladu sa interesima građana Crne Gore”, poručio je Spajić.