Politika

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Nakon velikih promjena na prošlim parlamentarnim, prošlogodišnjim lokalnim i nedavnim predsjedničkim izborima, nove snage biće u prednosti i na predstojećim junskim izborima, ocjenjuje metodolog Miloš Bešić.

U razgovoru za TV “Vijesti” Bešić upravo promjene na svim nivoima vidi kao razlog rasta Pokreta Evropa sad.

Za cenzus će se, po njegovom sudu boriti Socijalistička narodna partija (SNP), Pokret za promjene (PzP), i Socijaldemokratska partija (SDP), dok šansu daje novoj listi koju predvodi bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, ali i listi čiji je nosilac bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednosti Dejan Vukšić.

Bešić vjeruje da tek na izborima, koji će uslijediti poslije ovih vanrednih, istinski reformisani DPS potencijalno može biti poželjan partner.

“Usljed ove svekolike aglomeracije, ja mislim da će broj rasutih glasova, ipak, biti manji od onoga što se očekivalo”.

Bešić kaže da će na to uticati činjenjenica što su neke partije, koje ne bi prešle cenzus, ušle u koliciju sa DPS-om, ili su se priključile Evropi sad, dok su se određne grupisale.

“Mislim na koaliciju Prave i Slobodne Crne Gore, Demohrišćanske stranke – te partije pojedinačno sasvim izvjesno, ili gotovo izvjesno, ne bi imale cenzus. Međutim, ovako postavljene one imaju šansu da pređu cenzus, dakle, smanjuje se broj rasutih glasova. Onda imamo ovu listu Pravda za sve, koja je po meni interesantna jer ima jednu vrlo eksplicitnu klerikalno-srpsku platformu, koja je vrlo privlačna za bivše glasače DF-a jer je DF u problemu. Lista Preokret će vrlo teško u prlament, ne kažem da je nemoguće”, smatra Bešić.

U trenutku političkih promjena manje stranke, sa dugim političkim stažom, biće u problemu da pređu cenzus.

“SNP, kakav jeste, nema novu ponudu. PzP nema novu ponudu, to što su se izvukli iz DF-a, to je taktička stvar. Ali opet, imate princip konzervativnosti. Oni, ipak, dugo traju na političkoj sceni i skupiti 11 ili 12 hiljada glasova koliko će biti potrebno za cenzus nije nemoguće, tako da ne možemo da ih otpišemo, ali jesu u problemu i PZP, i SNP pa i SDP…”

A kad se ne pređe cenzus, najviše rasutih glasova ide partiji koja je osvojila najviše. Važnu ulogu igra i to kolika je razlika u osvojenim glasovima.

“D’ont radi vrlo surovo. Što je razlika između prvog i drugog veća, tu se onda najviše prelivaju glasovi ka toj partiji. Ako imamo tri ili četiri liste koje dođu na 2,5 posto, znači govorimo o nekih osam do deset posto rasutih glasova, to je užasno veliki broj glasova. Ponavljam, situacija sada kakva je, mnogo je bolja nego da su izašli pojedinačno jer to bi onda bila jedna šuma rasutih glasova koji bi išli u prilog najvećoj partiji”, objašnjava Bešić.

Sledeće

Predsjednik Crne Gore pokreće politički dijalog sa nosiocima lista

Ne propustite

Funkcije “po dubini” duboko u džep građana Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.