Politika

Ko se još stidi DPS-a?

Nakon najnovijih otkrića Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), teško je više i pitati – da li je Demokratska partija socijalista (DPS) ikada imala granicu između politike i kriminala? Sve ono o čemu se godinama govorilo u glas, a šaputalo u strahu, sada je crno na bijelo – u naredbi SDT-a o sprovođenju istrage protiv organizovane kriminalne grupe biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića.

Prepiske, poruke i dogovori iz ovog dokumenta pokazuju kako su biznismeni, policajci, opštinski funkcioneri i visoki političari DPS-a zajednički radili na očuvanju partijske moći, koristeći i državne resurse i privatne firme.

Zaposleni u Bemaksu i Geneksu bili su tretirani kao partijski vojnici – ako ne glasaju za DPS, „ostaće bez posla“. Predsjednici opština poput Jugoslava Jakića koordinisali su sa biznismenima oko svake liste zaposlenih, prateći ko je „izašao“, a ko „glasao kontra“. Sve je ličilo na sistem partijske kontrole koji se više ne razlikuje od mafijaške mreže – gdje poslušnost zamjenjuje slobodnu volju, a zapošljavanje postaje mito za lojalnost.

U istim tim prepisima pojavljuju se i imena Danijela Živkovića, Ivana Vukovića, Predraga Boškovića, ljudi koji su, i tada i danas, stubovi DPS-a. Sa Mijajlovićem se dogovaraju o asfaltu, o izbornim aktivnostima, o – telefonima. Da, o „poklonu“ u vidu novog Samsung aparata koji, kako tvrdi SDT, nikada nije prijavljen Agenciji za sprečavanje korupcije.

Živković se danas brani da „nije dobio“ telefon, da su poruke „konstruisane“, ali u njihovoj komunikaciji jasno piše: „Kada budeš slobodan da ti dodam telefon… Napokon stigao – crni ili bronzani, koji ćeš?“ Nije ovo više ni pitanje sumnje, već pitanje morala.

DPS pokušava sve da relativizuje – da prikaže da su „privatne poruke“ nevažne, da su to „normalne“ komunikacije poslanika i biznismena. Ali u svakoj poruci, u svakom dogovoru, vidi se duh jedne partije koja se nikada nije stidjela svojih kriminalaca, ni svojih korupcionaških radnji. Naprotiv – godinama ih je nagrađivala, promovisała, branila kao „ugledne ljude“.

U isto vrijeme, policajci koji su radili za takozvani Grand klan pomagali su u izbornim kampanjama DPS-a, lijepili plakate, držali litije pod kontrolom, hapsili sveštenike – sve po direktivi svojih „šefova“ iz politike i biznisa. Na dan izbora 30. avgusta 2020, isti ti ljudi slavili su porukama: „Bar je odlučio!“ – ne zato što su građani slobodno birali, nego zato što su oni vjerovali da kontrolišu sistem do posljednje kutije.

I poslije svega, kada su se rezultati izbora 2023. sabrali, koalicija „Zajedno“ – DPS, SD, LP, DUA – dobila je 70.228 glasova, odnosno 23,22 odsto podrške i 21 poslanički mandat.

Sedamdeset hiljada ljudi.

Sedamdeset hiljada glasova za partiju čiji su visoki funkcioneri obuhvaćeni istragom za političku korupciju i vezu sa organizovanim kriminalom.

Zato se danas postavlja pitanje: koliko se od tih 70.228 glasača stidi DPS-a?
Koliko nih može da pogleda ove poruke, ove dogovore, ova lica – i da kaže da je to „njihova partija“?

Jer DPS se ne stidi svojih. Oni i dalje brane, opravdavaju, umanjuju, kriju se iza fraza o „montažama“ i „političkim progonima“.

Ali Crna Gora više nema luksuz da ćuti. Ako se DPS ne stidi svojih kriminalaca – možda je vrijeme da se njihovi glasači zapitaju da li se stide oni.

Sledeće

Živković: Nećete slomiti kičmu DPS-u jer smo jači od čelika

Ne propustite

DPS postao talac sopstvene prošlosti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.

Politika

Radunović: Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu za kolektor

Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i istakao da će se izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorici.

“Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina”, dodao je Radunović u intervjuu za Adria televiziju.

On je ocijenio da je njegovo lično mišljenje o gradnji postrojenja beznačajno.

“Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu. Postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti, a kada se svi uslovi ispune – ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda”, pojasnio je Radunović.

Ministar je kazao da je najveći problem mještana Botuna bazen crvenog mulja, te da je pitanje da li se tamo više uopšte može živjeti normalno.

Radunović je ponovio da je jedino dugoročno rješenje da država građane pravično obešteti – da mogu da kupe negdje drugo imanja, da dobiju stanove u Podgorici ili gotovinu…

“Podižu djecu u sredini gdje je smrtnost veća nego bilo gdje u Podgorici ili Crnoj Gori. To je proizvod tog crvenog mulja. To bi trebalo da se sanira najhitnije. Što se tiče kolektora, on samo može da popravi situaciju”, dodao je ministar.

On je kazao da nije pitanje za njega ni njegov resor to da li kolektor može da se gradi negdje drugo. Upozorio je i da bi došlo do velike finansijske štete ukoliko bi se odustalo od tog projekta.

“I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru”, naglasio je.

Najavio je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za kolektore i u drugim opštinama.

“Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima. U Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema”, istakao je Radunović.