Dok pojedini rješavaju pitanje krova nad glavom, neki se muče sa problemom legalizacije. Upis bespravnih objekata produžen je do avgusta 2027, a broj do sada legalizovanih objekata nije zadovoljavajući, kaže resorni ministar Slaven Radunović. Ističe da postoje problemi sa formiranjem komisija koje obilaze teren, posebno na sjeveru države. U Glavnom gradu kažu da je zbog izmjene pravilnika bilo potrebno formirati nove komisije, za koje očekuju da će nastaviti s radom sljedeće sedmice. Mještani Malog brda ih čekaju, ali i adekvatno rješenje.

Gordan Grdinić ima kuću od 139 kvadrata, za čiju legalizaciju treba da plati oko 15 hiljada eura. Međutim, njemu i komšijama problem predstavlja cijena otkupa zemljišta.

„Zemljište je bilo procijenjeno 2022. godine na 132 eura. Sad ta cijena, zbog ovih situacija i svega ovoga, izgleda da će da bude mnogo viša. Nismo dobili ni to, što nam je vrlo bitno, jer nama je sve, sve vezano za otkup zemljišta. Mi ne možemo da idemo dalje u proces legalizacije bez otkupa zemljišta. Tako da, ovaj, očekujemo, kad dođu te komisije, da ćemo dobiti neku cijenu otkupa zemljišta po kvadratu i onda dalje bi, ovaj, mogli da idemo u proces legalizacije“, kaže mještanin Malog brda Gordan Grdinić.

U Glavnom gradu kažu da, prema novom pravilniku, formiraju komisije. Prvi čovjek Ministarstva prostornog planiranja Slaven Radunović nezadovoljan je brojem objekata koji su do sada legalizovani.

„Najviše ih ima u Podgorici. Imamo veliki problem sa formiranjem komisija koje bi trebalo da obilaze objekte, posebno na sjeveru Crne Gore, tako da taj broj, koji je tek nekoliko hiljada, nije zadovoljavajući“, kazao je Radunović.

„S obzirom na to da imamo i novo zakonsko rješenje, ja očekujem da ćemo imati veći broj komisija, tako da će u toku sljedeće nedjelje vjerovatno komisije biti formirane i one će nastaviti svoj rad. Ono što je dobro jeste što se sama legalizacija, shodno novom zakonskom rješenju, može na 36 rata, da kažemo, podijeliti i na taj način građani mogu se rasteretiti, odnosno lakše platiti kompletnu legalizaciju“, kazao je sekretar za urbanizam Glavnog grada Gavrilo Vuković.

Mještani Malog brda kažu, međutim, da su očekivali niže cijene legalizacije, ali i dalje vjeruju da će se pronaći rješenje.

„Ljudi su razočarani. Željeli su da legalizuju svoje objekte, da riješe to promjenom vlasti. Svi su obećavali: to će se riješiti, to će biti ovako, onako. Do sada danas nije riješeno, a u suštini svi želimo i nadamo se da će da bude uspješno riješeno i za nas i za državu“, rekao je Grdinić.

No, za sve objekte izgrađene bez građevinske dozvole nakon ortofoto-snimka iz avgusta 2025. ministar Radunović najavljuje rušenje.

„Imamo u najavi izradu novog satelitskog snimka za potrebe Ministarstva poljoprivrede, koji ćemo mi u našem ministarstvu i našem Direktoratu koristiti kao uporedni snimak da se vidi koji su objekti nastali nakon 14. avgusta 2025“, kazao je Radunović.

Upozorava i da će, po novom zakonu, ako neko iz državnih i gradskih preduzeća nelegalni objekat priključi na vodu i struju, krivično odgovarati.

Bivša ministarka saobraćaja i potpredsjednica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević ocijenila je da Hrvatska pojedine bilateralne sporove koristi kako bi usporila evropske integracije Crne Gore, poručujući da članstvo u Evropskoj uniji ne smije biti sredstvo za nametanje rješenja u otvorenim pitanjima između dvije države.

Vukićević je pozvala Vladu da jasnije saopšti šta Hrvatska traži od Crne Gore i na koji način crnogorska diplomatija štiti državne interese, posebno kada je riječ o odštetnim zahtjevima, imovini i razgraničenju na moru.

Navela je da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji već duže od decenije strateški cilj države, te da je najveći napredak u tom procesu ostvaren tokom posljednjih nekoliko godina, čemu je, kako je istakla, doprinos dala i DNP glasanjem za zakone u Skupštini i učešćem u izvršnoj vlasti.

Vukićević je podsjetila na zatvaranje pregovaračkog poglavlja 21, kao i pripreme za zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćaj, ocjenjujući da je napredak u tom procesu opterećen zahtjevima koje je ispostavila Hrvatska.

“Crna Gora se već neko vrijeme suočava sa pritiscima hrvatske Vlade i zahtjevima čiju opravdanost i povezanost sa evropskim integracijama ima puno pravo da preispita. Stiče se utisak da dio zahtjeva koje je ispostavila Hrvatska u suštini predstavljaju opstrukciju Crne Gore i usporavanje na putu evropskih integracija”, poručila je Vukićević.

Ona je naglasila da članstvo u EU ne bi smjelo da bude sredstvo za nametanje rješenja u bilateralnim sporovima, posebno kada je riječ o pitanjima koja zahtijevaju pravno i činjenično utemeljenje.

Vukićević se osvrnula i na pitanje odštete za bivše zatočenike logora Morinj, ističući da se odgovornost za zlostavljanje i patnje zatočenika ne smije relativizovati, ali i da Crna Gora mora insistirati na pravdi za svoje državljane koji su bili žrtve mučenja i ubistava u logoru Lora.

“Crna Gora ima obavezu da traži pravdu i za svoje državljane koji su bili žrtve mučenja i ubistava u logoru Lora. Tu obavezu prije svega ima Vlada, koja to pitanje mora zvanično pokrenuti”, kazala je Vukićević.

Ona je navela da, za razliku od Morinja, u kojem, prema njenim riječima, nije bilo smrtno stradalih, crnogorski državljani su izgubili živote u Lori, dok njihove porodice do danas nijesu dočekale pravdu.

“Poštovanje svih žrtava podrazumijeva jednaka mjerila i spremnost da se o odgovornosti govori bez selektivnosti”, poručila je potpredsjednica DNP-a.

Vukićević je kritikovala i nedavno usvojene izmjene Zakona o sportu, koje su, kako je navela, otvorile put promjeni naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, osvajača olimpijskih, svjetskih i evropskih medalja.

Prema njenim riječima, odluka koja zadire u sjećanje na Gopčevića i njegovo sportsko nasljeđe zahtijeva jasno obrazloženje, posebno imajući u vidu da on za života, kako je navela, nikada nije bio optužen za počinjenje bilo kakvog zločina.

“Neprimjeren je i način na koji je izmijenjen zakon kojim je otvoren put promjeni naziva bazena u Kotoru, čime je udovoljeno zahtjevima Hrvatske po ovom pitanju”, ocijenila je Vukićević.

Ona smatra da suočavanje sa prošlošću mora podrazumijevati utvrđivanje činjenica i odgovornosti, ali i da svako preuzimanje obaveza države mora imati jasno pravno utemeljenje.

Potpredsjednica DNP-a ocijenila je da crnogorska javnost nema dovoljno jasnih informacija o tome kako diplomatija štiti državne interese u razgovorima sa Hrvatskom, te da se u pojedinim slučajevima stiče utisak da hrvatska strana uspješnije zastupa svoje stavove.

“Građani imaju pravo da znaju šta se od Crne Gore traži, šta predstavnici Vlade prihvataju i na osnovu kojih argumenata. Spremnost na dijalog mora biti praćena sposobnošću da se obrazloženo odbije zahtjev koji nije opravdan”, poručila je Vukićević.

Ona je navela da Hrvatska od Crne Gore potražuje novčanu odštetu, imovinu i teritoriju na moru, koja obuhvata ulaz u Bokokotorski zaliv, ocjenjujući da otvorena pitanja između dvije države zahtijevaju jasniji odgovor Vlade i parlamentarne većine.

Prema njenim riječima, o odšteti, imovini i razgraničenju mora se odlučivati na osnovu utvrđenih činjenica i interesa Crne Gore, uz punu odgovornost prema građanima.

Vukićević je poručila da evropske integracije ostaju strateški cilj Crne Gore, ali da država na tom putu mora sačuvati dostojanstvo i pravo da štiti svoje legitimne interese.

“Crna Gora treba da uđe u Evropsku uniju, ali na tom putu mora sačuvati dostojanstvo i pravo da štiti svoje legitimne interese”, istakla je ona.

Dodala je da od članica EU očekuje podršku pravičnom rješavanju bilateralnih sporova i sprečavanju da oni postanu sredstvo blokiranja evropskog puta Crne Gore.

“Na djelu treba pokazati da je Crna Gora nezavisna država, sposobna da samostalno vodi svoju politiku, poštuje druge i štiti sopstvene interese”,  zaključila je Vukićević.

Izvor: DAN

Više od mjesec i po nakon trostrukog ubistva na strelištu „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu, javnost i dalje nema odgovore na ključna pitanja o zakonitosti rada ovog objekta, sprovođenju inspekcijskog nadzora i odgovornosti nadležnih institucija. Istovremeno, ova pitanja nijesu dobila značajniju pažnju ni tokom skupštinskog razmatranja postupanja policije u ovom slučaju.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ocijenio je da je policija besprekorno postupala tokom potrage za ruskim državljaninom Mihailom Nikolajevičem Šabunjinom, osumnjičenim da je 31. avgusta na strelištu ubio trojicu zaposlenih.

Objašnjavajući postupanje policije, Šćepanović je naveo da su aktivnosti najprije bile usmjerene na identifikaciju počinioca, nakon čega je pokrenuta opsežna potraga.

„Sve aktivnosti dok je lice bilo nedostupno bile su usmjerene da utvrdimo o kome se radi. Kada se to utvrdilo, krenula je opsežna potraga. Lice je kombijem od restorana (u naselju Rogami) otišlo do autobuske stanice, odatle taksi vozilom do Herceg Novog. Tada mi imamo kompletnu obavještajnu i operativnu sliku i dajemo jasne smjernice“, kazao je Šćepanović na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.

Međutim, dok se u javnosti govori o efikasnosti policijske potrage, u drugom planu ostaje pitanje kako je funkcionisalo strelište na kojem se dogodio zločin i da li su nadležni organi prethodno kontrolisali njegov rad.

Do danas javnosti nijesu predstavljeni podaci o tome kada je posljednji put izvršen inspekcijski nadzor nad strelištem „Češka zbrojevka“, koja institucija je bila nadležna za kontrolu, da li su tokom eventualnih kontrola utvrđene nepravilnosti i da li je objekat ispunjavao sve zakonom propisane uslove za rad.

Posebno je važno utvrditi da li su poštovane procedure koje se odnose na bezbjednost, rukovanje oružjem, pristup strelištu i nadzor nad licima koja koriste njegove usluge.

Bez tih odgovora, slučaj „Češka zbrojevka“ ostaje ne samo pitanje rasvjetljavanja teškog zločina već i ozbiljan test transparentnosti i odgovornosti institucija zaduženih za bezbjednost građana.