Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da Ukrajina mora izaći kao pobjednik i da mora biti čvrsto podržana. On je to kazao tokom panel diskusije: „Izazovi i prilike za mir u Ukrajini: Euro-atlantska perspektiva“, koju je organizovao Atlantski savez.

„Žao mi je što nemamo mir kao izvesnu kategoriju. Smatram da su se bezbjednosne prilike izmijenile od početka agresije. Evroatlantsko područje nije u miru. To je konstatovano na sjednici u Briselu. Jedna brutalna agresija je onemogućila dogovor i jedinstvo“, rekao je Krapović.

Jasno je, dodaje, da se Rusija neće povući.

„Svoje namjere da proširi sukob na možda baltičke zemlje, Moldaviju, naš region jasno je iskomunicirala. Kad sve to uzmemo, shvatamo da će rat trajati, ali definitivno ono što je ratište determinisati dalje političke korake. Učestvovao sam u savjetu NATO – Ukrajina gdje članice i Ukrajina razmatraju teme. Takođe, smatram da je neophodno da sve članice moraju da rade mnogo više u smislu jačanja kapaciteta“, navodi ministar odbrane.

„Svakako mislim da je region drugačije u ovom trenutku orijentisan. Jedini garant stalne stabilnosti na Balkanu je potpuna integracija regiona u NATO. Samo tako može doći do stabilnosti u regionu. Moram da apostrofiram angažman EU i NATO mora biti veći. Oni moraju dati veći značaj prisustvom na Zapadnom Balkanu“, dodaje Krapović.

„Na jednoj sjednici Vlade sam komentarisao izjavu (ambasadora Rusije u Crnoj Gori Vladislava) Maslenikova. Imali smo i prije protivljenje, ali je sada prošireno na članstvo u EU. Rusija je pokušavala da podrije evropske aspiracije regiona. Više od 80 odsto građana Crne Gore podržava ulazak u EU. Od nekih dvije hiljaditih je veliki broj investicija i velika količina novca iz Rusije išla u Crnu Goru. To je infrastruktura da se poljulja volja Crne Gore da bude sljedeća članica EU“, rekao je Krapović.

Kazao je da će Vlada će kroz set medijskih zakona „suziti mogućnost tih medijskih manipulacija“, a da ćemo u dijelu sajber i hibridnog ratovanja snažiti naše kapacitete da odgovorimo.

„To ostavlja u društvu jedan sentiment iz prethodnih vremena. Ostavlja prostora da se građanima manipuliše. Moramo povećati svijest građana kroz pravovremeno izveštavanje“, kazao je ministar.

Radulović: Što je Putin za istočne zemlje, to je Vučić na Balkanu

Predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović rekao je da je teško reći kada će doći do završetka rata.

„Ništa ne mora da se desi ukoliko mi nismo odlučni. Kad kažem mi, mislim na kompletan zapad, gdje vidim Crnu Goru. Simbolično je ubistvo Navaljnog na dan Minhenske konferencije. Ako želimo da živimo u demokratskom poretku, moramo dati sve od sebe. To znači da se vratimo na jezik činjenica. Ukrajinu rat košta između 200 i 250 miliona dnevno. Ukrajina sa tim novcem održava ratište na čistoj odbrani bez daljeg napredovanja“, rekao je Radulović.

Kaže da Rusija nije ono što je bio nekadašnji Sovjetski Savez.

„Ogromna sredstva ne daju Ukrajini šta joj treba. Svi moramo uraditi sve da se ta pomoć značajno poveća“, dodaje.

Radulović je poručio da „moramo naučiti lekcije, a zapad ih nije naučio“.

„Analitičari su od 2010. govorili šta su ambicije Putina, a zapadni lideri nisu to ozbiljno shvatali. Tek 2014. su počeli da shvataju“, navodi on.

Ukazao je da proces smanjivanja zavisnosti od ruskog gasa nije počeo 2014, nego tek 2022. Da se počelo tada, „možda bismo spriječili sukob“.

„Na Balkanu imamo refleksiju svega na manjoj slici. Što je Putin za istočne zemlje, to je Vučić na Balkanu. To je ista metodologija i praksa. Razlikuju se u tome što Vučić nema nuklearnu bombu. Srećom, on nema toliku vojnu snagu kao što je mogla JNA i kao što može Putin. Popuštanje Vučiću ne vodi u stabilnost već u dalje sukobe“, kazao je Radulović.