Politika

Božović: Sindikat prosvjete prihvatio predlog Vlade, od sjutra redovna nastava

Sindikat prosvjete prihvatio je predlog Vlade koji je jutros sastavljen, a koji je utvrđen sinoć na sastanku Sindikata i premijera Milojka Spajića. Kako je saopšteno na večerašnjem presu, od sjutra se nastavlja redovna nastava u školama.

Prosvjetari nisu saglasni da se koeficijenti stave u Zakon o zaradama, već da se oni i dalje definišu Granskim kolektivnim ugovorom.

“Sinoć smo načelno postigli sporazum, odnosno dogovor o prekidu štrajka i uslovima kako da dalje funkcionišemo. Jutros smo dobili taj papir iz Vlade, potpisao ga je lično premijer i to je predlog sporazuma. Predlog sporazuma je u četiri tačke, koji smo danas razmatrali na Glavnom odboru i na elektronskoj sjednici i odlučili da prihvatimo ovaj sporazum”, kazao je predsjednik Sindikata Radomir Božović.

“Glavni odbor je odlučio da prekinemo štrajk i da se od sjutra svi vratimo u redovnu nastavu. Od 1. jula ide uvećanje koeficijenata od 10 odsto prosvjetnim radnicima, odnosno svim zaposlenim u prosvjeti. Bilo je nekih insinuacija i dezinformacija da nenastavno osoblje neće dobiti povećanje. Dakle, svi koji se tretiraju u Granskom kolektivnom ugovoru dobiće uvećanje koeficijenata od 10 odsto. Sljedeća tačka koja je bitna za prosvjetne radnike je to da od 1. septembra ide novo uvećanje i to kroz neto uvećanje. Vlada nije precizirala kako će to neto da obavi, da li baš isključivo kroz neto uvećanje, nešto slično “Evropi sad 1″ na neki način, ili će to opet biti bruto, kroz koeficijente, ali kad se pretvori i prvo uvećanje i drugo uvećanje u neto, u predlogu sporazumom stoji da ćemo dobiti najmanje 17 odsto neto zarade uvećane od 1. septembra”, dodao je on.

Božović pojašnjava da je ovim povećanjem djelimično pokrivena 2024. godina.

“Dakle 25. je već tu uključena. Sad o tim detaljima i modalitetima još ne znamo tačno i precizno kako će biti od 1. septembra, ali Vlada se obavezala da dobijemo uvećanje od 1. septembra, kumulativno 17 odsto neto. Ne mogu da kažem da smo prezadovoljni ovom ponudom, ali mogu da kažem da smo imali jednu neravnopravnu borbu prethodnih mjeseci. Na svojoj koži sam osjetio šta znači to boriti se sa državom, sa sistemom koja ima sve, koja može da donosi zakone, koja može da donosi odluke, uredbe koje su obavezujuće, koja može da vedri i oblači ovoj zemlji kako god hoće i šta hoće, koja ima Skupštinu, poslaničku većinu… i mogućnost da tumači kako hoće i šta hoće. Nama ostaje da vodimo neke sindikalne borbe poput ove, da se bavimo sudovima koji su inače spori, koji su inertni”, navodi Božović.

Ističe da nisu poklekli u ovoj neravnopravnoj borbi, iako je u prethodnih nekoliko dana bilo pritisaka na njih.

“Bilo je žestokih pritisaka od strane pojedinih direktora, ne mogu da kažemo svih. To je manjina direktora koji su se nekako brutalno okomili na nas, okomili se na svoje zaposlene, na kolege. Prvi će oni stati u red da prime ovo uvećanje”, smatra on.

On je poručio da su pokazali da među prosvjetnim radnicima ipak vlada jedna sloga i jedno veliko jedinstvo i da su ipak pokazali da za ovu branšu predstoji svijetla budućnost.

“Iz ove borbe nismo izašli kao pobjednici, ali naravno nismo ni kao gubitnici. Pokazali smo da među prosvjetnim radnicima ipak vlada sloga i jedno veliko jedinstvo i da smo mi ipak pokazali da za ovu branšu predstoji svijetla budućnost. Sindikat prosvjete će se u narednom periodu okrenuti i drugim aktivnostima. Dakle, ovo nam je uzimalo energiju, prethodna dva mjeseca su nas iscrpila, ali ono što je naša misija je da nam obrazovni sistem bude bolji. Jedino tako možemo da damo doprinos da nam djeca budu zadovoljna i da čitava država ima koristi od ovoga. Gledaćemo da ovaj predlog sporazuma od strane Vlade potpišemo koliko je sjutra ili eventualno prekosjutra kako bi on bio sporazum. Dakle, da li će premijer ovlastiti ministarku prosvjete, nauke i inovacije da ona to potpiše u ime Vlade ili ćemo direktno s njim vidjećemo taj detalj, ali očekujem sjutra, eventualno prekosjutra da mi taj sporazum potpišemo. Mi smo pokazali na ovaj način kako se treba boriti za pravo i pravdu i dostojanstvo sebe i svoje profesije. Mislim da je ovo važno i časno i mladim ljudima i budućim nosiocima ove države, kako se moramo boriti kroz čitav život. Nema saginjanja, nema predaje, to ne smije da bude opcija”, naglašava Božović.

On je dodao da je Vlada insistirala svih ovih dana da kroz sistemski Zakon o zaradama u javnom sektoru, praktično da će ona da posluži situaciju koeficijentima u zaradama.

“I namjera Vlade je da u budućem periodu kroz taj zakon praktično izuzme sve koeficijente iz granskih i kolektivnih ugovora kojih postoje u ovoj zemlji. Ja moram da kažem da se Sindikat prosvjete nikako ne može složiti s tim. Mi u granskom kolektivnom ugovoru imamo regulisane koeficijente i mogu slobodno da kažem da nijedan granski nije tako posložen po pitanju koeficijenata i ujednačen kao naš. I da jednostavno nema potrebe da Vlada to izuzima iz granskog kolektivnog i ubacuje u zakon. Tako da bez obzira na namjere Vlade, ja sam eto i član ispred Unijih slobodnih sindikata, te komisije koje će da se bavi tim zakonom, ali Sindikat prosvete će uložiti svoju energiju i znanje i sposobnost da očuva granski kolektivni ugovor za prosvjetu i za ostale, naravno branša, onakav kakav jeste. Da li ćemo uspjeti u tome i to će biti borba za naredni period, što na kraju treba, može i da bude situacija da Vlada jednostavno preko Skupštine i skupštinske većine presudi i prelomi, ali opet kažem iskoristićemo i naš ugled u međunarodnim krugovima kojima ćemo se obratiti i nećemo dati da nam to uzmu da više ne možemo kao sindikati da odlučujemo o svojim zaradama”, zaključio je Božović.

Sledeće

Knežević: Neka Demokrate napuste Vladu ako nisu zadovoljne ulaskom BS

Ne propustite

PES: Vlada pokazala da vodi odgovornu politiku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Na Kosovu nestalo 38 osoba iz Crne Gore

Povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih lica, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore podsjetila je na značaj sjećanja na sve one koji su nestali tokom oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih tragičnih okolnosti, kao i na bol i neizvjesnost sa kojima se njihove porodice suočavaju.

Crna Gora potražuje 50 nestalih osoba iz ratova tokom 1990-ih u tri države regije, podaci su na koje podsjećaju nadležne institucije povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih osoba, javlja Anadolu.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, 38 osoba je nestalo na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Od tog broja, 44 su muškarci, dok je šest žena.

“Svako nestalo lice ima ime, lice i životnu priču. Svaka porodica koja čeka vijest o svom najbližem nosi teret tuge i nade, a naše opredjeljenje je da im vratimo pravo na istinu i sjećanje “, poručili su iz Komisije.

Oni ističu da u saradnji sa nadležnim organima, međunarodnim partnerima i udruženjima porodica nastavljaju istrajnu potragu za odgovorima. Poseban značaj, kako su naglasili, imaju jačanje regionalne saradnje, razmjena informacija i unapređenje mehanizama identifikacije posmrtnih ostataka.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih, dodaju, poziv je na solidarnost, saosjećanje i zajedničku odgovornost.

“Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica potvrđuju odlučnost da istraju u misiji pronalaska svakog nestalog lica, sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu – neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir”, poručuje se u saopštenju.

Politika

Vladimir Joković izabran za predsjednika SNP-a

Vladimir Joković je ponovo izabran za predsjednika Socijalističke narodne partije.

Treći mandat na čelu partije dobio je u ne baš dobroj atmosferi unutar stranke i već je izvjesno da su njegova kandidatura i reizbor doveli do novog raskola unutar SNP-a, pa se u narednim danima očekuje zvanično formiranje još jedne stranke, sedma po redu, koja nastaje po toj matrici. Novi-stari lider SNP-a, iako očekuje da će dio članstva napustiti partiju, ne brine za budućnost partije jer je ona, kako je poručio, konstanta, a ne kratkotrajni projekat.

Od ukupno 434 delegata, Jokovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika partije, podržalo je njih 339, dok je protiv bilo 19. Nakon što mu je potvrđen još jedan četvorogodišnji mandat, Joković je kazao da očekuje da će jedan dio članstva istupiti iz partije.

“Neki će tražiti lakši put, neki će gledati samo svoj lični interes, neki će misliti da mogu sami, a neki će vjerovati da je trava zelenija na drugoj strani. Ali, istorija nam pokazuje da su svi koji su napuštali ovu partiju napuštali i njen duh, njenu ideju i njenu snagu. SNP je opstajao i rastao zato što su ostajali oni koji vjeruju, koji znaju da se velike pobjede ne prave preko noći, nego strpljenjem, radom i žrtvom. Naša vrata su uvijek bila i ostaće otvorena za one koji žele da grade, a ne da ruše SNP. Za one koji znaju da se pobjede postižu zajedno”, poručio je Joković.

Deseti kongres SNP-a, kako je kazao novi-stari predsjednik partije u uvodnom obraćanju, održava se na datum na koji je prije pet godina izvojevana velika podbjeda Crkve i naroda Crne Gore. Istakao je da je SNP i te kako učestvovao u stvaranju novije istorije Crne Gore.

“SNP je partija koja je rođena iz naroda i koja je u teškim trenucima bila uz svoj narod – i sada je uz njega. Vrijednost i temelj u koje vjeruješ ne grade se iz početka kad naiđe izazov. Jedan je SNP jer je ideja SNP-a bila i ostala iznad ličnih interesa. Sve nas vežu iste vrijednosti – sloboda, jednakost, mir. U SNP ima mjesta za razlike i dijalog. SNP okuplja one koji su i lijevo i desno. Zato danas želim da naglasim ono što je pokazalo vrijeme: SNP nije kratkotrajni projekat. Ni porodica, ni otadžbina, ni kuća ne napuštaju se kad je teško, pa tako ni partija”, rekao je Joković i dodao da SNP ostaje na putu koji je trasiran 30. avgusta 2020. godine i posvećen evropskom putu Crne Gore.

Pred samo održavanje desetog kongresa SNP-a, Joković je ostao jedini kandidat u trci za šefa partije. U sedmicama koje su prethodile kongresu nizale su se optužbe o manipulacijama i neregularnostima kako bi se omogućilo da Joković osigura treći mandat, a brojni članovi SNP-a najavili su da neće prisustvovati kongresu i da će napustiti stranku. Ipak, Jokovića to nije pokolebalo, prihvatio je kandidaturu i juče je ponovo izabran za lidera stranke. Samo dan uoči kongresa, potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić povukao je kandidaturu i najavio osnivanje političkog subjekta. To će biti sedma partija koja je nastala cijepanjem SNP-a. Iz prvog raskola u toj stranci nastala je Socijalistička narodna stranka, koju je osnovao Momir Bulatović. Kasnije su na isti način formirane Demokratska stranka jedinstva Zorana Žižića, Demokratska narodna partija, čiji lider je Milan Knežević, i Demokratska Crna Gora sa Aleksom Bečićem na čelu. Socijaliste Crne Gore osnovala je nekadašnja poslanica SNP-a Snežana Jonica, a osnivači Pokret Naprijed takođe su bili istaknuti članovi SNP-a.

Kongresu SNP-a prisustvovali su brojne ličnosti iz javnog i političkog života Crne Gore i regiona. Među gostima su bili predstavnici svih parlamentarnih partija, šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, bivši predsjednik SNP-a Srđan Milić, ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković, poslanik SPS-a Uglješa Marković i Rajko Popović, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.