fbpx
Connect with us

Politika

Konjević smijenjen sa mjesta šefa koordinatora službi bezbjednosti

dritan abazović

Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost da je ministar odbrane Raško Konjević većinom glasova smijenjen sa mjesta šefa biroa za operativnu koordinaciju.

Sjednici Vijeća, u skladu sa članom 6 Poslovnika o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, prisustvovali su i v.d. VDT-a Maja Jovanović i Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Članovi Vijeća, pored predsjedavajućeg Abazovića, su ministar odbrane Raško Konjević, pravde Marko Kovač, unutrašnjih poslova Filip Adžić, finansija Aleksandar Damjanović i vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

U Vijeću su i vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera i predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, Milan Knežević i Mevludin Nuhodžić.

Abazović je novinarima, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kazao da je Konjević sjednicu Biroa za operativnu koordinaciju zakazao za petak, deset dana pred izbore.

Prema riječima Abazovića, Konjević ostaje član Biroa, jer je ministar u tehničkom mandatu.

„Cilj Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Bemaks koalicije jeste da se na onom potezu, gdje smo ih devastirali 30. avgusta, oni pokušaju istu stvar da prebace nama na teret“, rekao je Abazović.

On je rekao da mu je drago što se priča o švercu cigareta, jer je „njihova intencija bila da se priča o temeljnom ugovoru“.

„Sad više nije brat Abaz Škaljarac, sad će se pojaviti neka treća grupa. Možda će se pojaviti velika Srbija ili imperijalna Rusija, ali ne dozvoljavam da se politizuje sektor bezbjednosti“, poručio je Abazović.

Ambasade nijesu tražile smjenu Miloševića

Nije, kaže Abazović, tačna informacija da su pojedini ambasadori tražili da Rade Milošević bude smijenjen sa mjesta direktora Uprave prihoda i carina.

Naveo je da je on lično razgovarao sa Miloševićem i da je čuo njegovu verziju priče.

“Bio bih jako neprijatno iznenađen da je on lično napravio ovakvu vrstu propusta. Mi svaki dan potpisujemo razne odluke, da li tu ima nešto drugo, neka istraže nadležni organi”, poručio je Abazović.

Kaže da će sa Miloševićem imati još jedan razgovor, nakon čega će odlučiti o daljim potezima. Nije mogao da precizira kada će taj razgovor i biti obavljen.

Premijer je naveo da u ANB-u nije bio juče zbog šverca cigareta, već zbog slučaja o ruskom uticaju.

On je na konfereciji za medije naveo da su na današnjem sastanku Vijeća za nacionalnu bezbjednost tretirali tri teme: sajber napadi, suzbijanje šverca cigareta i akcije suzbijanja malignog uticaja trećih strana posebno Rusije.

Abazović je kazao da je u 120 dana zaplijenjeno preko 150.000 paketa cigareta, a za prethodnih 30 godina 31.000 paketa.

Premijer je nakon sjednice Vijeća saopštio da je zaplijenjene cigarete neko platio i da sada nalazi načine da vrati bar dio te robe.

“I zbog toga se dešavju ove stvari… Mi ćemo marati da damo svoj maksimim da zaštitimo ono što se brani i da nađemo mehanizam kako ta roba da se uništi”, kazao je Abazović.

Abazović je naveo i da nedavni nestanak kamiona cigareta samo “vrh ledenog brijega”. On je kazao da je stav Vijeća da se da puna podrška Specijalnom državnom tužilaštvu, policiji na otkrivanju cijele mreže šverca cigareta u Crnoj Gori.

Premijer je saopštio da su donijeli zaključak da Vlada zaštiti integritet svake državne institucije, što znači da će, kako kaže, pojedinci morati da snose posljedice.

Šverc cigareta sada dominantna tema, meni to odgovara

Premijer je kazao da je situacija oko cigareta u principijelnoj ravni vrlo prijatna akcija.

“Radujem se da što se sve ovo dešava. Nisam pominjao kolegu Miloševića kada sam dostavio dokumentaciju o švercu cigareta u SDT-u kada sam bio. Što god bila moja saznanja oko toga, ja ću ih podijeliti”, naveo je Abazović.

On je kazao da je tema šverca cigareta sada dominantna tema u Crnoj Gori. “Meni to odgovara”, poručio je premijer.

Napokon izabrati sudije Ustavnog suda

Premijer je naveo da su rijetki momenti kada je saglasan sa liderom Pokreta za promjene (PzP) Nebojšom Medojevićem, ali da kao odgovorni ljudi moraju da traže način za izlazak iz političke krize.

Medojević pozvao predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da inicira sastanak lidera parlamentarnih stranaka sa ciljem deblokiranja institucija.

“Ali ako je u pitanju dijalog, mi ga do sada nijesmo izbjegavali. Šta će biti kao rješenje, izbori, nova Vlad nešto treće to u ovom trenutku ne mogu da preciziram, ali kao odgovorni ljudi moramo da tražimo rješenje”, rekao je Abazović.

On je saopštio da bi volio da predsjednica Skupštine okupi parlamentarne predstavnike da se napokon izaberu sudije Ustavnog suda, kako bi se stvorile pretpostavke da se ide na nove izbore.

Crnoj Gori potreban novi guverner CBCG

Abazović je najavio i da GP URA neće podržati predlog predsjednika države da guverner CBCG ostane Radoje Žugić.

Istakao je da Crnoj Gori treba novi gurverner, te da je potrebno da idemo ka iznalaženju novih rješenja.

“Naš bankarski sistem je stabilan i u tom kontekstu iako je kriza ne želim da bacam sjenku na trenutno stanje, imam određene zebnje u odnosu na ono šta se dešavalo u prethodnom periodu”, kazao je Abazović.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

SDT traži po pet godina za Mandića i Kneževića

andrija mandić

Suđenje, u ponovljenom postupku optuženima za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, koje je juče sa kraćim pauzama trajalo više od petnaest sati, okončano je završnim riječima tužilaštva, a u 18 sati počelo je i davanje završnih riječi okrivljenih i advokata odbrane koje je trajalo do ponoći. Okrivljeni i advokati odbrane istakli su da je bilo očekivano da SDT odustane od optužbi i,,montiranog procesa”. Okrivljeni Andrija Mandić i Milan Knežević u završnim riječima istakli su da su crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo jučerašnjim postupkom u sudnici Višeg suda doživjeli fijasko u predstojećim pravosudnim reformama.

Pred vijećem podgoričkog Višeg suda kojim predsjedava sudija i predsjednik suda Zoran Radović, specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić pročitali su završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe, specijalna tužiteljka Jelena Protić, koja je u međuvremenu pošla na bolovanje. Njena završna riječ stala je na više od 100 kucanih strana i tužilaštvo je na pretresu insistiralo da je detaljno pročita. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici, tvrdeći da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret. Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao dispozitiv optužnice. Kako je došlo do malih promjena, pri čemu je pravna kvalifikacija djela ostala neizmijenjena, okrivljeni i njihovi branioci nijesu tražili odlaganje završnih riječi.

Iako je optuženi Milan Knežević, radi ekonomičnosti postupka, predlagao da se završna riječ tužilaštva ne čita jer je predata sudu u elektronskoj formi, dvojica tužilaca mijenjali su se naizmjenično kako bi prisutnim strankama detaljno obrazložili činjenično stanje i dokaze koji su tokom osam godina suđenja provedeni u sudnici. Tako su u nekoliko sati detaljno pročitane odbrane okrivljenih, iskazi saslušanih svjedoka, kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića, nakon čega su podsjetili i na sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Tužilaštvo je zatražilo da se optuženi oglase krivim i kazne po zakonu.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića predloženo je po pet godina zatvora. Za bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića tužioci su tražili jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, dok je za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo po sedam godina zatvora.

Tužilaštvo za okrivljenu Branku Milić traži kaznu od tri godine, za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godinu i devet mjeseci zatvora. Za Mihaila Čađenovića, nekadašnjeg vozača Andrije Mandića tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Zatvorska kazna jedino nije tražena za Kristinu Hristić već je predložena uslovna osuda.

Zastupnici optužbe naveli su da su odbrane optuženih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, posebno apostrofirajući iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Branioci okrivljenih advokati Miroje Jovanović, Dražen Medojević, Nikola Medojević, Vaso Bečanović, Mladen Dubak, Radonja Drakulović i Dušan Radosavljević zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

slađana kaluđerović

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović, prisustvovala je sastanku sa koordinatorom američkog Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričardom Nefjuom, zajedno sa mlađim poslanicima iz različitih političkih partija, a na sastanku je istaknuta važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala, uz naglasak na potrebu za političkom stabilnošću i efikasnim pravosudnim reformama.

“Zadovoljna sam rezultatima rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i specijalnog policijskog odeljenja, ali sam takođe i dalje nezadovoljna stanjem u sudstvu, koje je još uvijek pod jakim uticajem bivšeg korumpiranog režima”, rekla je Kaluđerović.

Ona je takođe naglasila da za efikasnu borbu protiv korupcije Crna Gora mora osigurati političku stabilnost i smanjenje nacionalnih tenzija, koje uz često održavanje izbora ne dozvoljavaju konsolidovanje i reforme čitavog državnog sistema, a posebno sudstva.

“Potreban nam je pun mandat Skupštine i Vlade kako bismo ostvarili rezultate na svim poljima, a posebno kada je pravosuđe u pitanju “,  zaključila je Kaluđerović.

 

Continue Reading

Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

milan knežević andrija mandić
Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”,  kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

 

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto