Zanimljivosti
Digitalni asistent za pomoć pčelarima
Uređaj na kojem su stručnjaci „Biholda“ radili protekle dve godine ovog leta našao se u pčelinjacima i pčelari koji su ga kupili mogu jednim klikom na svom računaru ili telefonu da vide kakvo je stanje u košnicama.
Stručnjaci firme Beehold iz Niša na dobrom su putu da prvi u svjetu naprave digitalnog asistenta koji će u dobroj mjeri zamjeniti pčelare u pčelinjacima. Nišlije rade na razvoju hardversko-softverskog sistema koji će pružati kompletne informacije o stanju u košnicama, upozoravati na eventualne probleme i davati preporuke za njihovo rešavanje.
Uređaj na kojem su stručnjaci „Beehold“ radili protekle dve godine ovog leta našao se u pčelinjacima i pčelari koji su ga kupili mogu jednim klikom na svom računaru ili telefonu da vide kakvo je stanje u košnicama, da li na ramovima ima meda i koliko, da li ima matice, zapravo sve ono što vide kada sami pregledaju ramove i košnice.
Jedan od osnivača i direktor kompanije „Beehold“ Petar Pejić, rekao je za agenciju Beta da će digitalizacija košnica na kojoj ta firma radi za pčelare značiti da neće morati stalno da odlaze do pčelinjaka, da otvaraju svaku košnicu i pregledaju ram po ram.
„Pčelinjaci su vrlo često udaljeni 100 kilometara ili više, ne možete da ih kontrolišete bez zaštitne opreme, a uz to statistika pokazuje da se prilikom kontrole 80% košnica nepotrebno otvara i remet,, kazao je Pejić.
Prema njegovim rečima, tim stručnjaka „Beeholda“ uspeo je da napravi podove i ramove koji omogućuju da pčelari vide kakvo je stanje u košnicama, a sada to žele da nadograde veštačkom inteligencijom koja će umesto pčelara pratiti ono što se u jednom pčelinjem društvu događa.

Izvor: internet
„Za pčelare koji imaju veliki broj košnica prenaporno je posmatranje svakog rama posebno. Zato razvijamo veštačku inteligenciju koji će to moći u par sekundi da sve pregleda i da upozori ukoliko se u nekoj od košnica događa nešto loše“, objasnio je Pejić.
On je kazao da su istraživanja u svetu pokazala da pčelama ne smeta izlaganje svetlosnim zracima u određenom spektu, da im čak pomaže da prežive u slučaju da su se zatrovale pesticidima i te svetlosne zrake oni koriste za senzore u košnicama.
Prema njegovim rečima, hardver i softver na kojem rade moći će da detektuje i mikro promene koje nisu vidljive „golim okom“, što će omogućiti da se predupredi širenje bolesti i uginuće pčela.
„Na zemljinoj kugli je 2016. godine izumrlo 35% pčela, a za većinu se ne zna šta je uzrok. Stalnim praćenjem košnica verujemo da ćemo dati odgovore na mnoga pitanja, ne samo ona koja se odnose na proizvodnju meda“, naveo je Pejić.
Dodao je da su već uspeli da pokažu da pčele ne miruju i kada nisu aktivne, pošto tada preslažu med.
„Prvi prototip smo testirali prošle godine u pčelinjaku na Vlasini, a drugi, unapređeni, u Međunarodnom centaru za fiziologiju i ekologiju insekata u Keniji. Pokazalo se da mi apsolutno ne remetimo svakodnevno funkcionisanje pčela jer one uopšte i nisu u kontaktu sa elektronikom“, kazao je Pejić.
Tihomir Đurković, takođe jedan od osnivača firme „Beehold“, rekao je za agenciju Beta da su ove godine prodali prvih deset uređaja, a nedavno su ponudili zainteresovanima i drugu generaciju sistema za digitalno pčelarstvo.
„Prodajna cena je niža od proizvodne, ali ne želimo da uređaj poklanjamo, već da dođe u ruke onih koji zaista žele da ga koriste. Od pčelara koji koriste uređaj potrebne su nam povratne informacije za dalji razvoj i hardvera i sofvera„, istakao je Đurković.
Stručni tim „Beeholda“ u kome su još Jelena Pejić, Mihajlo Milovanović i Obren Stajić, svojom inovacijom osvojio je do sada brojne domaće i strane nagrade,uz jedinstvenu ocenu da će njihov izum značajno unaprediti pčelarstvo i omogućiti pčelarima bolje rezultate.
Zanimljivosti
U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun
Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.
Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.
Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.
Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.
„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.
Zanimljivosti
Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu
Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.
Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.
Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.
To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.
Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.
Zanimljivosti
Orao njivu i pronašao zakopanu veliku svotu novca
Kolumbijski farmer iz regiona Antiokija pronašao je 600 miliona dolara u gotovini zakopanih na svojoj farmi dok je obavljao poljoprivredne radove.
Kako prenose kolumbijski mediji, novac bi mogao da bude povezan sa pokojnim narko-bosom Pablom Eskobarom.
Farmer, koji je želeo da ostane anoniman iz bezbednosnih razloga, otkrio je dok je obrađivao imanje, nekoliko zarđalih metalnih buradi zakopanih više od metra pod zemljom u kojima su bile stotine svežnjeva novčanica, uglavnom američkih dolara, koji su bili savršeno očuvani, prenosi španska “Marka”.
Kolumbijske vlasti su, nakon što su dobile obaveštenje o otkriću, pokrenule istragu kako bi utvrdile tačno poreklo novca.
Prema prvim pretpostavkama, novac bi mogao da bude deo skrivenih skladišta koja je kartel Medeljin koristio 1980-ih i 1990-ih za skladištenje velikih količina gotovine koje nije bilo moguće lako legalizovati ili premestiti.
Ovo nije bio prvi put da je pronađen novac Pabla Eskobara.
Na vrhuncu slave, sam narko-bos je imao velike sume novca skrivene na farmama i u džungli. Mnoge od tih zaliha su zaboravljene nakon njegove smrti 1993. godine.
Otkriće je ponovo pobudilo interesovanje za legendarno “blago Pabla Eskobara”, ali je takođe izazvalo zabrinutost za bezbednost farmera i njegove porodice.
Vlada Kolumbije razmatra da li da zapleni 600 miliona dolara ili da dodeli nagradu farmeru.
-
Hronika3 сата ranijeKamate, šljunak i skupi restorani: Zelenašenje u Zeti
-
Hronika2 дана ranijeMirjana Pajković na saslušanju u policiji
-
Događaji4 дана ranijeStvaralaštvo Ljubice Kubure predstavljeno u KIC-u Zeta
-
Događaji3 дана ranijePrvi korak na sceni: Baletski studio Ballhouse priredio koncert u KIC-u Zeta
-
Hronika2 дана ranijeUkinuta oslobađajuća presuda, “Koverta” čeka novo suđenje
-
Zeta4 дана ranijeBotunjani obustavljaju proteste dok se ne otkrije ko je zapalio građevinsku mašinu
-
Ekonomija2 дана ranijeDizel raste za 16 centi zbog krize na Bliskom istoku
-
Sport3 дана ranijeZašto ljudi jače osjećaju gubitak nego dobitak


